Ni leska ne može bez hemije

KADA SE UDRUŽE ŠTETOČINE I BOLESTI

Piše Svetlana Mujanović

Do pre koju deceniju leska je u našim krajevima bila šumsko drvo, čije smo upotrebljive plodove – lešnike, sakupljali po šumi. Prateći voćarske trendove u savremenijim, razvijenijim državama i pojavom novih sorti koje su imale jezgro ukusnije od divljih, leska je počela da se sadi i u našim voćnjacima, da bi se poslednjih godina ukorenile i veće plantaže.

S povećanjem površina pod ovom voćkom, pojavile su se bolesti i štetočine poput grinja, stenica, surlaša ili žiška, koji je nekada bio jedino poznata štetočina. Sve češće je napadaju i bakterioze, kao i gljivične bolesti, među kojima najveću štetu nanosi gljiva nematospora, prouzrokovač mrke truleži jezgra. Protiv nje lesku valja štititi i na okućnici. Ustvari, plodovi se štite od insekata, najčešće su to stenice i žižak, koji ih „buše“ i pružaju mogućnost nematospori da ih zarazi.

Protiv gljive nema leka, ima preventive

Promena koju nanosi nematospora (Nematospora coryli) i koja se uočava obično pred kraj vegetacije, u berbi, jeste trulež jezgra ploda. Ova gljiva je na leski inače prisutna kao saprofit tokom čitave vegetacije, ali kada insekti oštete tvrdu ljusku, ona u plod ulazi kao parazit i takvi lešnici su izgubljeni za potrošnju. Gljiva zaštićena omotačem, i u plodu se nesmetano razvija. Na ljusci ploda u koji se uselila gljiva vide se žute fleke koje kreću od vrha, kasnije taj deo dobija smeđu boju. Inficirani plodovi su sitniji, deformisani, a jezgro lešnika je tamne do crne boje i kiselkasto – gorkog ukusa. Kada se zaraze mladi plodovi, tokom maja i juna, osuše se i otpadnu prazni, bez jezgre. Ni zaraza u kasnijoj fazi ne obećava da će plod biti upotrebljiv.

Foto: AdobeStock

Trulež jezgra ploda (Nematospora coryli)

S obzirom na to da su ubodi stenica i drugih insekata ulazna vrata za zarazu, mere zaštite su usmerene na uništavanje štetočina. Sada je za zaštitu kasno, ali se valja pripremiti za sledeću vegetaciju.

Šta treba uraditi posle berbe  i koje su mere zaštite pročitajte u nastavku teksta.

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us
razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra