Niču novi čokoti i vinarije

Vinogradi u Srbiji i regionu puni su berača. Grožđe je dobro rodilo, pa se koristi lepo vreme da se obere i preradi u sve bolja srpska vina. Svake godine sade se novi čokoti i niču vinarije.

Porodica Stokić na svojih devet hektara neguje vinske sorte grožđa. Beru „šardone“, a dosta očekuju i od „morave“, „merloa“ i našeg „prokupca“.

„Očekujemo lep prinos. Šećer je 24 odsto. Očekujemo da bude bolje nego prošle godine. U pitanju je četvrta godina roda i očekujem dobar prinos i kvalitet“, navodi Dragiša Stokić, vinar.

Veoma složni su berači, a i prija je pomogala prijatelju u berbi.

„Samo kod ovakvog prijatelja koji zasluži, a prija je Vrcanka, pa da ne obrukam sortu i vrstu“, navodi Anđelka Josić iz Požarevca.

I u obližnjem Kisiljevu, nekada poznatom vinarskom selu, dosta se uzdaju u tradiciju, vinski, jezerski i seoski turizam, povratak mladih.

„Ovo je idealno mesto za postavljanje vinograda, imamo ružu vetrova imamo sunca od izlaska do zalaska, čak imamo i produžen odsjaj od Dunava, bar jedno dva sata“, navodi Draško Veličković, farmer iz Kisiljeva.

Radosav Jovanović iz Kisiljeva poziva mlade iz tog mesta da se vrate u svoj rodni kraj.

„Vratite se deco ima ovde prostora za sve i da se proizvodi i da se izvozi. Da nađu rešenja da budu u svom kraju u svom selu gde su rođeni, da tu žive i rade. Ima mesta za sve“, poziva mlade na povratak Jovanović.  

Beračima kod braće Stokić ponuđena je domaća hrana, ali i mangulica na ražnju.

„Mangulica se pekla na nekih 500 metara od Ramske tvrđave, sam proces pečenja trajao je tri sata. Kombinacija belog vina i mangulice je nepogrešiva“, navodi Goran Radovanović, uzgajivač mangulica iz Kisiljeva.

Sve veći broj turista koji pohode Ramsku i Golubačku tvrđavu i Srebrno jezero šansa je za razvoj seoskog turizma. Meštani dosta očekuju i od naših ljudi i kapitala stečenog u Austriji i Italiji i veća ulaganja u vinograde, farme i voćnjake.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra