Sa zasađenih 15.500 sadnica hrasta lužnjaka, uz nekadašnji put od Mokrina prema Padeju završeno je podizanje vetrozaštinog pojasa, koji je veoma značajan za ovo područje.

Prethodnih godina na području grada Kikinde i okolini, na nekoliko lokacija formirani su vetrozaštitni pojasevi i zasađeno oko 7.800 sadnica, najviše kod Banatske Topole.

Zemljište gde je zasađen hrast lužnjak kod Mokrina ranije je bila deponija. Taj prostor je rekultivisan, a kad stabla ojačaju, poslužiće i da divljač ima stanište, jer je vetrozaštitni pojas formiran na površini od 14 hektara.

– Za ovaj značajan ekološki posao 12,4 miliona dinara opredeljeno nam je na konkursu Ministarstva za zaštitu životne sredine. Resorno ministartsvo podržavalo nas je i prethodnih godina, a ove nameravamo da konkurišemo za sredstva za vetrozaštitni pojas od Mokrina do fazanerije „Mlaka“ gde je potrebno oko 9.000 sadnica – rekao je član Gradskog veća Kikinde za ekologiju Stevan Iličić.

On je dodao da je posao podizanja vetrozaštitnog pojasa, na ovoj lokaciji, poveren iđoškom rasadniku „Vikumak“, koji je u obavezi da u naredne dve godine održava zasađeni hrast lužnjak.

– Apelujem na meštane Mokrina, a naročito stočare i poljoprivrednike, da sačuvaju ove mladice. Sadnice su stare između tri i četiri godine i imaju od 1,5 do dva metra visine. Značaj vetrozaštitnog pojasa je veliki, jer će zaštiti domaćinstva od hladnih severnih vetrova. Kako u ovom delu atara nema šume, vetar odnosi plodni sloj zemljišta sa njiva, pa će vetrozaštitni pojas sprečiti eroziju – naveo je vlasnik radadnika „Vikumak” Radovan Lagunyin.  

Prema podacima Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Gradske uprave Kikinde, od početka sadnje ove godine zasađeno je 17.000 sadnica, a do 10. aprila kada se očekuje završetak prolećne sadnje nova stabla će se naći na gradskom trgu i  Gradskom stadionu u Kikindi, dok će 650 sadnica biti raspoređeno seoskim sredinama.  

Izvor: Dnevnik

Foto: Freeimages