Običajnom vatrom na Blagovesti na Murtenici čuvaju ukućane od zmija

U selima na padinama Murtenice gorštaci su na okućnicama rano jutros upalili vatre, kako bi tokom godine sačuvali decu i ukućane od ujeda zmija koje se na Blagovesti bude iz zimskog sna. Zmije je čak zabranjeno i pominjati u razgovoru tokom celog današnjeg dana, radi zdravlja i što se veruje da će te samo tako uspeti da izbegnete neprijatne susrete sa njima.

Prema rečima najstarijih, meštani su se širom zapadne Srbije oduvek pridržavali ovog običaja na Blagovesti, koje se praznuju 7. aprila. Mada se poslednjih decenija mnogo toga izmenilo u navikama i verovanjim ljudi, Radosav Ilić iz Negbine kod Nove Varoši i dalje se pridržava ovog običaja. Iako gazi devetu deceniju života i jutros je poranio kako bi pre prvog  sunca u svom dvorištu upalio vatru.

– Nagrabio sam iverki oko klade, granja i stare trave i zapalio sav taj bunjak, jer to valja zbog zmija. Tako su nekada i naši stari radili jer se veruje da na današnji dan zmije izlaze iz svog legla u kome su provele zimu. Imam 88 godina i uvek sam se pridržavao ovog običaja, a raduje me i što vidim da i mlađi na današnji praznik pale vatru kako bi sačuvali  čeljad od zmijskog ujeda – priča Radosav.

U nekim krajevima, ovaj običaj se zove ranilo. Svetkovina je počinjala u ponoć ili praskozorje,  pesmom devojačkom i završavala se  u opštem veselju i razdraganosti. U cik zore devojke bi nakupile suvih drva i na brdu ili seoskom raskršću palile vatru. Uz vatru se veselilo i staro i mlado, a bio je običaj i da se vatra preskače, zbog zdravlja i zmija.

Blagovesti koje se slave u znak sećanja na blagu vest, kada je arhangel Gavrilo objavio Bogorodici da će biti majka Isusu Hristu, oduvek su bile pune živopisnih običaja. U srpskom narodu se verovalo i da se na Blagovesti žene ne češljaju, kao i da ne valja na taj dan praviti nove opanke. One devojke i žene koje žele porod, na Blagovesti su odlazile u crkve i manastire gde su ikone posvećene Blagovestima i molile se Bogorodici.

Voćari smatraju Blagovesti najsrećnijim i najboljim danom za kalemljenje voća, a vinogradari orezuju lozu. Oni pak koji sanjaju o zakopanom blagu sinoć su praznik dočekali budni, jer se veruje da se noću uoči Blagovesti može videti da gori vatra na mestu gde je ono sakriveno.

Željko Dulanović

(Fotografije: Borivoje Ilić)

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18