Od afričke kuge stradalo 120 prasadi

Afrička kuga je neretka pojava u Srbiji. Bolest prenose, uglavnom, divlje svinje, a smrtnost grla nastaje od osam do deset dana od zaražavanja. Ovog proleća pojavila se u Mrčajevcima, gde su preduzete sve mere kako bi se kuga suzbila i zaštitila okolna sela i gazdinstva. O tome za Dobro jutro govori Nebojša Brajović, savetnik za stočarstvo u PSS Čačak.

–  Pojavila se u Mrčajevcima na privatnoj farmi, na gazdinstvu poljoprivrednog proizvođača. Inspekcija je naložila komisiji da izađe na lice mesta, kad je u Institutu u Kraljevu potvrđeno da je afrička kuga. Komisija je izašla na lice mesta, potvrdila bolest i sva grla koja su zatečena u objektu su eutanazirana – nakon eutanazije preduzete su mere zaštite.

– Normalno, preduzete su mere koje slede, iskopana je jama u kojoj su životinje i sva oprema koja se nalazila u objektu zakopane. Naređeno je proizvođaču da izvede detaljno mehaničko pranje objekta, kasnije da uradi dezinfekciju, da bi se sprečilo dalje širenje – na osnovu ovoga, po rečima savetnika, selo Mrčajevci proglašeno zaraženom zonom.

– Na osnovu toga Mrčajevci i okolna sela Donja Gorevnica, Bečanj i Ostra su proglašeni zaraženima, a sva ostala sela u prečniku od deset kilometara su potencijalno ugrožena – ono što je još teže u ovoj situaciji je činjenica da vlasnik farme nije osigurao svoja grla, te je šteta ogromna.  

– Konkretno u ovom slučaju, proizvođač nije osigurao svoj stočni fond. Imao je štetu od 120-130 grla, u stvari prasadi, prosečne težine od po dvadesetak kilograma. Velika šteta, a bolest kao bolest je veoma ekonomski značajna, sa stanovišta opšte proizvodnje svinjskog mesa, a i sa stanovišta samog proizvođača – na žalost, za ovu bolest nema vakcine i lečenja.

– Sam prenos bolesti, virusnog oboljenja, takav je da nema vakcine i lečenja, iz tog razloga životinje moraju biti uništene. Prenose je uglavnom divlje svinje. Kada se životinje transportuju iz mesta u mesto, iz objekta u objekat moraju da se poštuju veterinarske procedure, zdravstvena zaštita, da životinje budu obeležene i s odgovarajućom dokumentacijom. Što se same manifestacije bolesti tiče, odlikuje se crvenilom po telu, slabijim uzimanjem hrane, povraćanjem, apatijom i uginućem od osam do deset dana od pojave bolesti – rekao je Nebojša Brajović, savetnik u PSS Čačak.

Tekst: Zorica Dragojević

razvojnifv.png

RAZNO

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18

MODULARNE KUĆE SVE POPULARNIJE Novi Sad domaćin sajma savremene gradnje

U Master centru Novosadski sajam, u subotu 13. decembra, je otvoren je Sajam montažnih i modularnih objekata „Modul Exhibition 02“,

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.