Ogrlice od perlica – balezika

Stari ženski nakit koji su nekada nosile njihove bake i prebake i danas je na ceni kod Vranjanki. Zbog toga su rado gledale kako njihova sugrađanka Snežana Mitić pravi oglice od perlica raznovrsnog oblika i boja, koje su žene u nakadašnjem Vranju nazivale “balezika”. Uz ovaj nakit one su mogle da vide ogrlicu od sitnih perlica staru sto godina, koju je u petom razredu osnovne škole dobila na poklon od svoje bake. Sve ove godine čuvala ju je kao relikviju, a zahvaljujući takvoj pažnji ova ogrlica i posle toliko godina sija neviđenim sjajem.

Rano je počela da uči heklanje, bez koga proces izrade ogrlica ne bi mogla da privede kraju. Nije joj bilo nimalo lako, jer je bila levoruka po rođenju, pa je zbog toga morala da uči kako se to radi desnom rukom. Nije žalila truda jer je želela da se ostvari u ovom poslu. Najpre je morala da nauči kako da na koncu za heklanje ili struni dužine od 3 do 4 metra, naniže perlice koje mogu biti veličine od 2 do 12 milimetara, ali i da razlikuje njihove vrste na tržištu.

– Najbolje ogrlice od perlica su one koje se rade po šemi, a može i sam majstor tokom izrade da sklapa boje po želji – ističe Snežana.

Naglašava da ogrlice mogu da se rade sa četiri, pet, šest, sedam i osam nizova perlica. Čim ih naniže na konac ona heklicom počne da pravi sledeći lančić kako bi povezala naredne u odgovarajući lanac koji čine jednu ogrlicu.

Proces izrade nakita od perlica, prema njenim rečima, zahteva dobro oko, koje se tokom rada vrlo brzo umori pa je počela da koristi lupu. Nakit uglavnom izrađuje od plastičnih perlica koje nabavlja u Nišu, a kada je u mogućnosti pravi ih i od čeških koje su mnogo skuplje.

Tekst i foto: Gordana Nastić

razvojnifv.png

RAZNO

MODULARNE KUĆE SVE POPULARNIJE Novi Sad domaćin sajma savremene gradnje

U Master centru Novosadski sajam, u subotu 13. decembra, je otvoren je Sajam montažnih i modularnih objekata „Modul Exhibition 02“,

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime