Насловна РАЗНО Opasni korov iz Azije širi se Zlatiborskim okrugom

Opasni korov iz Azije širi se Zlatiborskim okrugom

2013

Korov poznat kao japanski dvornik zaposeo je mnoge zapuštene parcele i ruderalna staništa širom Zlatiborskog okruga. Brzo raste, buja i nesmetano se širi, pa ga, upozoravaju  agronomi, treba shvatiti kao veliku opasnost, posebno za poljoprivredne kulture.

Japanski dvornik veoma se teško suzbija, zbog čega je u borbi protiv njega potrebno biti uporan.Često se može videti pored puteva, potoka, na zapuštenim gradskim i seoskim parcelama.Naročito se brzo širi ako dospe na poljoprivredne površine, u voćnjake i oranice.

-Opasnost od ove biljke je izuzetna. Rizom se može pružati sedam metara u širinu i tri metra u dubinu zemljišta. Toliko je snažan da može u potpunosti da uništi beton, asfalt, spomenike, betonske ograde, a zbog njega pucaju i vodovodne cevi i druge instalacije položene u zemlju- kaže za „Dobro jutro“ Zorica Lazić, savetodavac PSSS „Užice.

Japanski dvornik brzo se širi. Foto: Z. Lazić

Japanski dvornik je invazivna korovska vrsta koja vodi poreklo iz Azije. Pripada porodici Polygonaceae, latinski naziv Reynoutria japanica (syn. Fallopia japanica).

-Višegodišnja je biljka, koja ima jednogodišnje stabljike. Iz rizoma, koji prezime, svake godine razvijaju se nove biljke. Stabljika može da naraste u visinu i preko tri metra. Listovi su veliki, ovalni, dugi do 10 cm i široki 10 cm sa šiljastim vrhom. Intenzivno cveta beličastim cvetićima sakupljenim u metlicu tokom septembra. Pored Reynoutria japanica prisutan je i hibrid R.x bohemica koji je još opasniji jer se razmnožava vegetativno i semenom- kaže Lazić.

Ova korovska biljka je u Evropu i Ameriku dospela krajem 19. Veka, dok je na tlu bivše SFRJ prvi put evidentirana 1991. godine. U postojbini prisutan je insekt koji je prirodni neprijatelj ovog korova, ali ga u Evropi nema.

-Prvobitna namera  je bila da se japanski dvornik sadi zbog sprečavanja erozije tla i kao dekorativna biljka, ali brzo oteo kontroli. Njene osobine da brzo raste i ne zahteva mnogo nege i zaštite brzo su je raširile po dvorištima kao ukrasnu, međutim baš zbog ovih osobina ona je veoma invazivna. Lako osvaja novi prostor i potiskuje druge gajene i autohtone biljke. Zbog toga postaje nepoželjna i ljudi je uklanjaju iz svojih dvorišta i bacaju pored puteva i na deponije, gde nastaje novi problem- kaže Lazić.

Željko Dulanović