Otrovne biljke za životinje se najčešće nalaze na napuštenim livadama i pašnjacima. Simptomi trovanja su atipični, pa nije lako odmah ustanoviti o čemu se radi. Goran Joksić, dipl. inž. stočarstva iz Kragujevca, kaže da većina nije smrtonosna i često tegobe kod životinja prođu bez lečenja.
Ali, izdvaja pet najzastupljenijih i najotrovnijih, zbog kojih životinje mogu smrtno da stradaju.
– Najzastupljeniji kod nas je mrazovac. Njegovi alkaloidi deluju na nervni sistem i organe za varenje. Od 25 do 50 odsto trovanja ovom biljkom se završava letalno. Velebilje ima alkaloide, koji deluju na nervni sistem. Retko dolazi do trovanja, a kada se desi javlja se opšta malaksalost i paraliza. Pri većoj kontaminaciji dolazi do smrti jedinke – kaže Goran Joksić i navodi još tri otrovne vrste:

– Bulka je rasprostranjena i najotrovnija je u vreme cvetanja i stvaranja semena. Najčešće se otruju krave. Simptomi su manijakalno ponašanje poput besnila. Smrtni slučajevi su retki. Jedić raste u planinskim predelima. Cveta kasno u leto. Ima veoma otrovne alkaloide. Simptomi su slični besnilu, najčešće stradaju koze. Smrt jedinke nastupa već posle nekoliko časova. Pegava kukuta sadrži veoma otrovni konin i često je smrtonosna. Najugroženiji su konji, ovce i koze.
Joksić napominje i da dobro hranjena stoka na ispaši izbegava otrovne biljke.
– Ako je stoka izgladnela, ili su pašnjaci siromašni, onda stoka manje probira, pa pase i otrovne biljke. Kada su takve biljke promrzle, prosušene ili provenule, onda ih životinje uopšte ne izbegavaju. Zato je od velike važnosti da kvalitetne trave ima dovoljno. Neke biljke kada se prosuše gube toksičnost, neke ne, tako da se trovanja dešavaju i preko sena – kaže Goran Joksić, savetodavac za stočarstvo u PSSS Kragujevac.
Neke biljke su otrovne samo u vreme cvetanja ili u zrelom plodu, pojedine u korenu ili cele. Toksičnost ponekad zavisi i od klime, vrste zemljišta ili godišnjeg doba. Trovanje najteže podnose konji, a najlakše svinje, jer one lako mogu da povrate. Mlade jedinke obole lakše i intenzivnije od starijih.
Tekst i foto: Biljana Nenković