Orezivači ušli u vinograde Negotinske krajine

Dok je Srbija delom zavejana, delom poplavljena, Negotinska krajina je ostala suva kao barut. Ono malo kiše što je palo ovih dana pitanje je da li će popraviti situaciju u krajinskm vinogorju. Možda tek kiše koje se učekuju u aprilu i maju. O stanju u vinogorju za Dobro jutro je pričao Teodor Prvulović, savetnik PSSS Negotin.

– Kod nas nije bilo snega, ni kiša dugo nije padala. Ovo kiše što je palo malo je, ona ne daje tu vlagu kao sneg kad padne pa se otapa. To je ono što je zemljištu i vinogradima u ovom trenutku potrebno, kako rod ne bi bio umanjen – rekao je Teodor Prvulović, savetnik za vinogradarstvo u PSSS Negotin.

– Rezači su ušli u vinograde u Negotinu i okolini. Malo je orezivača, tako da su neki vinogradi prošle godine ostali neorezani i, sada se to nadoknađuje. Kada se završi orezivanje, ide prskanje bakarnim preparatima, kako bi se zaštitili ožiljci od rezidbi. Sledi obrada zemljišta, zaštita i zalamanje. Kada se završi obrada, radi se prihrana azotom – objasnio je trenutna dešavanja u vinogradima Negotinske krajine. Iako ima problema i s vremenskim uslovima i s radnom snagom, po rečima savetnika, u Negotinu i okolini sve je više vinograda.

– Zadnjih godina kod nas u Negotiskoj krajini se diže dosta vinograda, duplo više nego što ih je bilo. Oko stotinak hektara, iako ima problema i s radnom snagom, malo je orezivača ovde kod nas. Dolaze iz drugih krajeva, te su skuplji ali šta da se radi. Mi, kao savetodavno telo, tu smo da pomognemo kada nas vinogradari pozovu. Uglavnom kada se jave neke bolesti, da im kažemo čime da prskaju i kako, da bi vinograd dao zdrav plod. Za sada, u ovom periodu, nema nikakvih bolesti, one dolaze sa sunčanim danima, i to su uglavnom plamenjača i pepelnica – kaže savetnik, nadajući se da će bar kiše biti.

– Nadamo se kiši u aprilu i maju, kako bi se zemlja natopila, a rod bio dobar – rekao je Teodor Prvulović.

Tekst: Zorica Dragojević

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime