Organsko vino traži više ručnog rada

Vinarija „Kovačević“ iz Iriga primer je vinarije s naših prostora koja je nakon dugogodišnje konvencionalne proizvodnje sa kojom je stekla reputaciju prešla u organsku. Razlog je, po rečima vlasnika Miroslava Kovačevića, jednostavan – odgovorniji odnos prema prirodi i pokolenjima.              

– Hteo sam da se vratim korenima i sistemu rada koji je u suštini primenjivan nekada – kaže Kovačević. – Nije ovo nešto bitno drugačije od onog kako se u prošlosti radilo, kada su se naši stari bavili ovom vrstom proizvodnje. Oni to samo nisu zvali organska proizvodnja. Godinama se koriste pesticidi, sistemici, herbicidi, kako bi se smanjio ručni rad i uništavali korovi, navodno da bi bili sigurniji i da bi vinogradi bili bezbedniji i zdraviji. Međutim, sve to može da se postigne tradicionalnom proizvodnjom.

Vinarija „Kovačević“ 2019. godine počela je s organskom proizvodnjom grožđa i sad ima 120 hektara vinograda koji su u tom sistemu, i sva je prilika, najviše u ovom delu Evrope. Tri godine kasnije stekla je i organski sertifikat za vina, kako nalažu propisi. 

– Svi vinogradi su nam u organik proizvodnji. Dosta je to zahtevnija proizvodnja, jer, ako na primer, padne kiša, mora istog momenta da se uđe u vinograd da se prska kontaktnim sredstvima, a ne sistemicima koji ulaze u biljku. Na taj način se štiti loza od bolesti spolja, ne dubinski. Ima mnogo ručnog rada, mora da se kopa, jer se ne dozvoljavaju herbicidi i pesticidi za suzbijanje korova i samim tim je zahtevniji  oblik obrade vinograda – objašnjava Kovačević.

I Kovačevićeva iskustva govore da je u inostranstvu veće interesovanje potrošača za organska vina nego kod nas:

– Obično kod nas ljudi misle, kada se spomenu organska vina, da su to vina lošijeg kvaliteta. Kada probaju, uviđaju da to nije tako. Ona imaju i svežinu, aromatiku i sve ostalo što i koncvencionalna, a pri tom su zdravija. Isključivo su od grožđa, ne dodaju se nikakvi kvasci koji bi poboljšali, pojačali aromatiku ili šta drugo.

Piše: Zorica Milosavljević

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18