Organsko vino traži više ručnog rada

Vinarija „Kovačević“ iz Iriga primer je vinarije s naših prostora koja je nakon dugogodišnje konvencionalne proizvodnje sa kojom je stekla reputaciju prešla u organsku. Razlog je, po rečima vlasnika Miroslava Kovačevića, jednostavan – odgovorniji odnos prema prirodi i pokolenjima.              

– Hteo sam da se vratim korenima i sistemu rada koji je u suštini primenjivan nekada – kaže Kovačević. – Nije ovo nešto bitno drugačije od onog kako se u prošlosti radilo, kada su se naši stari bavili ovom vrstom proizvodnje. Oni to samo nisu zvali organska proizvodnja. Godinama se koriste pesticidi, sistemici, herbicidi, kako bi se smanjio ručni rad i uništavali korovi, navodno da bi bili sigurniji i da bi vinogradi bili bezbedniji i zdraviji. Međutim, sve to može da se postigne tradicionalnom proizvodnjom.

Vinarija „Kovačević“ 2019. godine počela je s organskom proizvodnjom grožđa i sad ima 120 hektara vinograda koji su u tom sistemu, i sva je prilika, najviše u ovom delu Evrope. Tri godine kasnije stekla je i organski sertifikat za vina, kako nalažu propisi. 

– Svi vinogradi su nam u organik proizvodnji. Dosta je to zahtevnija proizvodnja, jer, ako na primer, padne kiša, mora istog momenta da se uđe u vinograd da se prska kontaktnim sredstvima, a ne sistemicima koji ulaze u biljku. Na taj način se štiti loza od bolesti spolja, ne dubinski. Ima mnogo ručnog rada, mora da se kopa, jer se ne dozvoljavaju herbicidi i pesticidi za suzbijanje korova i samim tim je zahtevniji  oblik obrade vinograda – objašnjava Kovačević.

I Kovačevićeva iskustva govore da je u inostranstvu veće interesovanje potrošača za organska vina nego kod nas:

– Obično kod nas ljudi misle, kada se spomenu organska vina, da su to vina lošijeg kvaliteta. Kada probaju, uviđaju da to nije tako. Ona imaju i svežinu, aromatiku i sve ostalo što i koncvencionalna, a pri tom su zdravija. Isključivo su od grožđa, ne dodaju se nikakvi kvasci koji bi poboljšali, pojačali aromatiku ili šta drugo.

Piše: Zorica Milosavljević

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra