Orlova kula usred zelene oaze

Na teritoriji žitištanske opštine nalaze se dva veća parka. Jedan je u Žitištu, i njegovi simboli su krivo drvo i Orlova kula, a drugi je u Banatskom Dvoru.

U Turističkoj organizaciji opštine Žitište kažu da su u ostalim mestima zastupljeni manji parkovi i lepo uređeni drvoredi. Na pojedinim lokalitetima mogu se pronaći i veoma retka i stara stabla koja, pored toga što imaju značajnu biološku vrednost, predstavljaju i prirodnu atrakciju.

„Žitištanski park ima dugu tradiciju i podigao ga je plemić Antal Kiš 1815. godine. Jedna priča govori da je park podignut zbog ljubavi, odnosno da je Kiš bio zaljubljen u jednu veoma lepu, ali siromašnu devojku. Pošto nije mogao da kruniše tu ljubav, podigao je park u spomen lepoti i ljubavi”, kažu u Turističkoj organizaciji opštine Žitište.

Atila Kiš je 1847. godine dao da se podigne u središnjem delu parka veštačko uzvišenje i mala kula od kamena i pečene cigle, visine oko četiri metra, koja je nazvana Dombačka. Poznata je i po imenu Orlova kula. Naime, priča kaže da je jednom prilikom orao uhvatio dete i pokušao da ga odnese. Međutim, u tome nije uspeo, a ljudi koji su radili na obližnjoj njivi su uspeli da uhvate orla. Ne želevši da ga ubiju, ipak su smatrali da orao mora da bude kažnjen i odlučili su da ga na neko vreme zatvore u kulu na Dombačkoj dok „ne odsluži“ svoju kaznu.

Duž staza parka bilo je raspoređeno devet statua koje su predstavljale ženske likove iz antike. Park je bio u vlasništvu porodice Kiš sve do 1899. godine, kada ga je opština otkupila. Žitištanski park je u to vreme imao i ulaznu kapiju i bio je jedan od najlepših u Banatu. Poseban ukras parka činili su jorgovani zasađeni duž staza, pa je park poneo naziv i Jorgovanski.

U parku su danas zastupljene različite vrste drveća. Simbol parka je takozvano krivo drvo, a veoma su atraktivni i pojedinačni primerci visećih kalemljenih jasenova.

Izvor: Dnevnik

Foto: Dnevnik

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra