Osnovci iz Nove Varoši podižu školski voćnjak

Učenici Osnovne škole „Živko Ljujić“ u Novoj Varoši počeli su da podižu školski voćnjak. Na travnjaku pored školskih terena za male sportove, posadili su kruške, trešnje, šljive, jabuke i višnje, a prvih dvadesetak sadnica poklonilo im je lokalno Udruženje proizvođača jagodičastog voća „Zlatni breg“.

Inicijativu za podizanje školskih voćnjaka pokrenulo je  Odeljenja za lokalni ekonomski razvoj opštinske uprave u Novoj Varoši. Ideja je  da akcija darivanja sadnica školama preraste u tradiciju.

-Akcija je pokrenuta sa ciljem podizanja učeničke svesti o značaju očuvanja i oplemenjivanja životne sredine i proizvodnje zdrave hrane. Rezultat je odlične saradnje koje naše Udruženje godinama ima sa lokalnom samoupravom i jedinom gradskom osnovnom školom – kaže predsednik Udruženja „Zlatni breg“ Mišo Živković.

U radovima na podizanju školskog voćnjaka učestvovalo je tridesetak učenika starijih razreda, a prednjačile su devojčice koje se nisu libile ni teških fizičkih poslova. Kopale su rupe, zagrtale sadnice i pravile zaštitnu mrežu za voćke. Osnovci su, kažu, uvek orni za slične akcije.

-Namera nam je da u ovom delu školskog kompleksa formiramo svojevrsnu voćarsku baštu. Akciju smo sproveli pod sloganom ‘Sačuvajmo našu planetu’, uz prelepi citat koji glasi : ‘Drveće je predivno u svom miru, mudro u svojoj tišini, ono će stajati i kad mi postanemo prah’  – kaže nastavnice tehničkog obrazovanja Verice Dumbelović, koja u školi radi sa mladim ekolozima.

Ž. Dulanović

razvojnifv.png

RAZNO

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar