Paori bi veće subvencije

Povećanje subvencija po hektaru, dizel bez akciza i isplata svih zaostalih dugovanja, to su zahtevi poljoprivrednih udruženja koje bi u narednom periodu trebali da budu prioriteti Ministarstva poljoprivrede, na čijem je čelu odnedavno Jelena Tanasković.

Ali pre nego što se poveća visina subvencija, kažu, bilo bi poželjno da ministarstvo razvrsta poljoprivredne delatnosti i spram toga odredi visinu novčanih davanja jer nije isto baviti se povrtarstvom, ratarstvom ili stočarstvom.

Potrebno je i da Ministarstvo poljoprivrede poljoprivredna gazdinstva gde je poljoprivreda osnovna delatnost i izvor prihoda odvoji od onih gazdinstava koja se poljoprivredom bave kao sporenim poslom radi dodatne zarade.

– Visina subvencija treba da bude naspram truda i rada – kaže predsednik Agrarnog saveza Srbije Nenad Manić i navodi da postoje razlike u poljoprivrednim poslovima jer je jedno sejati pšenicu, a sasvim drugo gajiti povrće i baviti se tovom stoke.

On kaže da, ukoliko država povisi subvencije po hektaru, poljoprivredni savezi znaju da se ne mogu očekivati podsticaji za kupovinu poljoprivredne mehanizacije ili ostvariti neke druge povlastice, kojih je bilo proteklih godina jer, iako je agrarni budžet veliki, ne može biti para za sve. Ali Manić skreće pažnju na to da za navodnjavanje treba naći novca za sve.

– Malo se poljoprivrednog zemljišta navodnjava, a ovogodišnja suša je pokazala da bez vode nema prinosa – ističe Manić.

Predsednik Udruženja za opstanak poljoprivrede Srbije Radoslav Adamović naglašava da bi za obrađivanje njiva poljoprivrednicima trebalo dati subvencije po hektaru od 150 do 200 evra u dinarskoj protivvrednosti jer je novac koji sada primaju beznačajan.

– Trebalo bi da se po tom davanju približimo zemljama EU, ali pošto je tamo taj podsticaj, u proseku, 400 evra po hektaru, Udruženje smatra da podsticaj u toj visini ovdašnji paori ne mogu ođednom ostvariti, pa bi za početak tu subvenciju sa sadašnjih oko 70 evra (8.000 dinara) trebalo duplirati – naglašava Adamović. – Treba nam i jeftiniji dizel 60 do 100 litara po hektaru ili, ako ne može država odmah to da omogući, onda bar da dizel bude jeftinije od 60 do 70 odsto – navodi Adamović.

Naglašava da ne bi trebalo više da se zabranjuje izvoz primarnih poljoprivrednih proizvoda jer se tako obara cene proizvoda i stvara materijalna šteta zemljoradnicima.

– Imamo dovoljno pšenice, kukuruza i suncokreta za naše potrebe, pa bi višak trebalo na vreme prodati – kaže Adamović.

Predsednik Udruženja odgajivača goveda Srbije limuzin rase Miroslav Kiš naglašava da bi i farmerima trebalo povećati subvenicije po grlu stoke i redovno ih isplaćivati jer kasne godinu dana. Kiš naglašava da bi stočarima bilo korisno urediti izdavanje državne zemlje u zakup.

– Višegodišnje ugovore o zakupu treba pregledati jer ima dosta primera da farmeri gube njive, pašnjake i ugovore sa lokalnim samoupravama, jer se u restituciji vraćaju vlasnicima. Tako stočari ostaju bez hrane za životinje i bivaju u problemu kako da je obezbede – naglašava Kiš.

Izvor: Dnevnik

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18