Plamenjaču šljive prouzrokuje gljiva Polystigma rubrum

Neredovno održavanje zasada šljive i nepravilan odabir preparata ume da, na teritoriji Pčinjskog okruga, prouzrokuje veoma jake infekcije pred berbu osetljivih sorti. Plamenjaču šljive prouzrokuje gljiva Polystigma rubrum. Bolest se javlja isključivo na listu. Na njemu se obrazuju pege različite veličine koje se međusobno spajaju, a ponekad prekriju i celu lisnu površinu.

Foto: Dejan Mujakić

Prema rečima Dejana Mujakića, savetodavca za zaštitu bilja u vranjskoj PSSS, pege su sa lica lista malo ispupčene, a sa naličja udubljene. U početku pege su žućkaste, nešto kasnije narandžaste i na kraju, zatvoreno crvene boje. Kod jačih napada lišće prevremeno opada u avgustu ili početkom septembra. Voćke slabe, plodovi ostaju sitni i opadaju sitni. Mladari se teško zdrvenjavaju, a cvetni pupoljci teško obrazuju.

U razvojnom ciklusu gljive menjuju se dve faze: saprofitna i parazitna. Saprofitna faza se odvija u opalom lišću, a parazitna za vreme vegetacije. Obnavljanje i širenje bolesti zavisi isključivo od razvoja gljive u toku saprofitne faze. Tok obrazovanja i sazrevanja askospora zavisi od klimatskih uslova. Tako se one mogu oslobađati pre kretanja vegetcije, u toku cvetanja, posle precvetavanja. Askospore se oslobađaju iz askusa kad su fiziološki zrele i kad su strome dobro navlažene kišom ili rosom u trajanju od najmanje jedan sat.

– Uslov je, takođe, da temperatura bude iznad 10 Celzijusovih stepeni. Lišće se inficira ukoliko je mlado i kad se na njemu nalaze kapi kiše ili rose, a da je tempertura vazduha iznad 8 Celzijusovih stepeni – ističe Mujakić.

On naglašava da se optimalni rok za hemijsku zaštitu određuje na osnovu razvoja gljive u toku saprofitne faze. Kritičan period za inficiranje je od početka listanja pa dve do tri nedelje posle precvetavanja. Tretiranje se izvodi najčešće po precvetavanju.

– Međutim, ukoliko se radi o osetljivim sortama (požegača, čačanska lepotica), a listanje se dogodi pre cvetanja, tretirnje treba obaviti na početku cvetanja – kaže Mujakić naglašavajući da u zaštiti treba koristiti preparate folpet i kaptan.

Tekst i foto: Gordana Nastić

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti