Počinje setva rasada

  • Većina povrtara koji sami proizvode rasad, u januaru samo planiraju koje će povrće gajiti i započinju pranje i dezinfekciju saksija, kontejnera… Pripremaju se supstrati, zgoreli stajnjak, usitnjavaju i melju suvi biljni ostaci koje su domaćice sakupljale u kuhinji…
  • Ipak, oni vičniji koji povrće proizvode za pijacu počinju setvu rasada. U ovom periodu u saksije i kontejnere mogu da se poseju paradajz, paprika, ljute papričice, patlidžan, grašak, vlašac, celer, peršun, blitva, spanać, bosiljak, cvekla. Posude se drže u grejanom prostoru, može uz prozor na specijalno napravljenim „terasastim“ stalažama ili u grejanim plastenicima. Saksije moraju biti male, s dobrim zemljištem, mora se obezbediti i kvalitetno seme visoke klijavosti, a prostorije treba da budu tople i dobro osvetljene.
  • Tamo gde to nije završeno, u bašte se iznose stajnjak i kompost koji se duboko zaoravaju.
  • Stare leje valja pregledati i popraviti, a nove podići i spremiti za početak sezone. U lejama u kojima je sloj stajnjaka već sabijen i gde je započeo proces zagrevanja, krajem meseca treba posejati rasad ranog kupusa i paprike.
  • Plastenici bez grejanja ne treba zimi da dangube. U njima se može uspešno gajiti salata, spanać, rotkvice, celer, karfiol, crni luk za potrošnju kao mlado povrće, krompir koji će se trošiti kao mladi.
  • Sve dok se zemljište ne smrzne mogu se vaditi ren i „zelen“ koja je ostala u zemlji da je, kako to stari kažu, uhvati mraz i postane slađa. Vadi se i praziluk, a seku kelj i kupus. Ako su glavice smrzle ne treba ih dirati već s berbom nastaviti kada se prirodno otkrave.
  • Baštovani koji sami proizvode mladi krompir na okućnici već u ovom mesecu mogu da u grejanu prostoriju unesu gajbice sa semenskim krompirom. Naklijane krtole za 10 do 15 dana ranije niknu, snažnijeg su porasta i stasavaju oko dve nedelje ranije nego nepripremljen krompir. Semenski krompir se radi naklijavanja stavlja u svetle prostorije u kojima se može održavati potrebna temperatura. Krtole se poređaju vrhom naviše u plitke gajbice u jedan do dva reda. Gajbice se slažu jedna na drugu u redove, tako da se obezbedi ravnomeran dostup svetlosti i laka manipulacija. Temperatura prostorije za naklijavanje je 12-15 Celzijusovih stepeni i krtole moraju biti izložene svetlosti bar osam sati dnevno. Gajbice se svakih 8-10 dana premeštaju (donje idu gore, gornje dole) i tom prilikom se odstranjuju bolesne krtole kao i one sa slabim klicama. Pod povoljnim uslovima iz krtola izbijaju kratke, čvrste klice, zelene, crvenkaste ili ljubičaste boje, u zavisnosti od sorte. Naklijavanje ranih sorti traje 30 do 35 dana, a srednje ranih 35 do 40 dana.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18