Насловна РАЗНО Poezija u čaši vina

Poezija u čaši vina

269

Vinski mit, ispijanje božolea, već dvadesetak godina organizuje se trećeg novembarskog četvrtka i na našim prostorima. Dočekuje se on svečano u nekim novosadskim i beogradskim restoranima i klubovima, ali se najčešće i sve češće slavi kao – Dan mladog portugizera.

Portugizer je na Fruškoj gori bio poznat u prošlosti kao svatovsko vino ili svatovac. To je vino koje je bilo spremno za upotrebu u jesen, u vreme svadbi, otuda mu i ime. Tradiciju pijenja mladog vina, proizvedenog po posebnoj tehnologiji, poslednjih jedanaest godina neguje i čuva vinarija „Mačkov podrum“ iz Iriga. Od svega tri proizvođača portugizera na Fruškoj gori, jedino njihov je spravljen tzv. karbonskom maceracijom. U pitanju je proces u kome se grožđe, sa sve peteljkom, stavlja u tank u koji se onda dodaje ugljen-dioksid (CO2). Bobice pucaju pod pritiskom, a sok se polako cedi bez pritiskanja. Ovaj način proizvodnje garantuje lagano, voćno, veoma pitko i osvežavajuće crveno vino koje se pije blago rashlađeno na oko 13°C. Najlepše je kada se pije mlado iako, ako je godina bila dobra, svoj potencijal može da razvija i u narednih 5 godina. Jedna od velikih vrlina ovog vina je što se lepo spaja sa hranom. Ako ga pijete kao aperitiv, poslužite uz njega tradicionalne domaće proizvode poput slanine, kobasice i sira. Još zanimljivije će biti uz grilovanu piletinu, masnija crvena mesa i slane sireve. Sporadičnih slučajeva negovanja kulta mladog vina kod nas ima još. Vinarija „Vinum“ u Sremskim Karlovcima počela je da proizvodi mlado vino od sorte pino.

Rasprostranjen je i u Nemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Hrvatskoj i Sloveniji. Sorta je koja rano sazreva i daje lagana vina koja nisu intenzivno obojena. Uprkos tome što su ga vinski eksperti tretirali kao nezanimljivo i obično vino, iskustva vinara u Mađarskoj i Hrvatskoj dokazuju da se iz njega može izvući i više.

I u zemljama u okruženju slavi se dolazak mladog vina. Organizuju se raznorazne svetkovine njemu u čast, ali najčešće se to čini početkom novembra. U Hrvatskoj i Sloveniji mlado vino uglavnom se proba na praznik Svetog Martina, 11. novembra, na tradicionalni praznik krštavanja vina. To je zapravo trenutak kada se mošt-šira pretvara u vino. U Sloveniji se „Martinovanje“ slavi više od ostalih vinskih praznika, a prema običaju, ova svetkovina počinje 11. novembra, u 11 sati, 11 minuta i 11 sekundi.

U Mariboru, gradu u kom s ponosom čuvaju i neguju nastariju lozu na svetu – staru trtu ili žametnu črninu, ovaj praznik zna da okupi i po 20.000 ljudi. I u severnim delovima Hrvatske vekovima se „krštava“ mlado vino, uz primenu različitih običaja i neizostavnu degustaciju. To se dešava takođe na Svetog Martina ili „Martinje“. Sličan običaj upražnjava se ponegde i na severu Vojvodine, ali se tamo pridržavaju francuskog kalendara – trećeg četvrtka u novembru.

Dan mladog portugizera u Irigu

Na našim prostorima više od decenije kult mladog vina, kroz proizvodnju uz primenu karbonske macaracije i priređivanje svetkovine povodom otvaranja prve bačve trećeg četvrtka u novembru, neguje vinarija „Mačkov podrum” iz Iriga. Vlasnici ove vinske kuće, u želji da svojim potrošačima, ali i drugim vinoljupcima, dočaraju euforiju dočekivanja mladog vina i omoguće da dožive tu radost, od 2009. do 2018. godine u centru Novog Sada organizovali su svetkovinu „Dan mladog portugizera“, uz muziku, veselje, poeziju… Od 2019. godine ova fešta odigrava se u Irigu, a ove, umesto trećeg četvrtka, biće održana trećeg petka, odnosno 18. novembra. Razlog za promenu termina, s četvrtka na petak, praktične je prirode i ustupak vinoljupcima, da mogu bez ustezanja da uživaju u dahu i svežini mladog portiguzera, ne misleći na sutrašnji odlazak na posao.