Pomor školjki na jezeru Ćelije je prirodan proces

Masovno uginuće školjki na akumulacionom jezeru Ćelije nije razlog za brigu, kažu stručnjaci. Reč je o prirodnom procesu koji ne utiče na kvalitet vode jezera sa koga se vodom za piće snabdeva oko 200.000 žitelja Rasinskog okruga.

Smaragdnom površinom Ćelijskog jezera, na kojem leti mnogi kupači potraže osveženje, a ribolovci dobar ulov, krajem juna zaplutale su školjke. Najpre u gornjem, a potom i u središnjem basenu u Vasićima.

– Više školjki na obali nego ribe na struni i na udicama. Neko kaže, meštani, da je zbog toplote vode, manjka kiseonika ili nešto drugo. To sad nisam ni kompetentan niti znam šta da kažem. Prethodnih dana skupljao sam ih i na nakih dva sata. Skupim jedno 15,17, 20. Prođe nekih dva sata, ja ponovo. Juče ih je bilo, ali mnogo manje. Izgleda da se smirilo – kaže Saša Radovanović, ribolovac iz Kruševca.

Preliminarni rezultati analiza uzoraka vode koje je, nakon prvih slučajeva uginuća, kruševački „Vodovod“ poslao Institutu za javno zdravlje Srbije, pokazale su da u jezeru Ćelije nema toksičnih metala i metaloida. To će, veruju, potvrditi i analize mulja i ljuštura školjki koje će uraditi Institut za zemljište u Beogradu.

– Da je nešto toksično rakovi su najosetljiviji, a mi imamo puno jezero rakova. Znači, prvi bi rakovi stradali. Razlog je prirodna smrt. Jezero ima 44 godine, to je prva generacija koja se naselila u jezeru. Ovo je Anodonta Cugnea, barska školjka, najveća slatkovodna jezerska školjka čiji je maksimalni vek 40 godina. To je ta generacija koja je prva naselila jezero i sad prirodno umiru – tvrdi biolog Slobodan Grašić iz JKP Vodovod Kruševac.

Fizičko hemijske i mikrobiološke analize jezera Ćelije redovno obavlja i kruševački Zavod za javno zdravlje. Dobijene vrednosti su u granicama normale, a nivo vode, temperatura i koncentracija kiseonika na nivou prošlogodišnjih i očekivanih za ovo doba godine.

Stotinak ljuštura sa obale jezera u Zlatarima prikupljeno je u okviru javnih radova koje kruševački „Vodovod“ godinama organizuje u saradnji sa NSZ. Tokom tih aktivnosti prikupi se između tri i četiri hiljade džakova čvrstog otpada sa jezera Ćelije tokom godine.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra