Srbija u proseku proizvede oko 488.593 tone šljiva godišnje, sa rekordnom proizvodnjom od 582.547 tona u 2020. i najmanjom od 330.582 tone u 2017. godini. Prolećni mrazevi, loši uslovi u vreme oprašivanja i oplodnje i alternativna rodnost su najčešći uzroci ovako promenljive proizvodnje. Kako je ujednačiti i – povećati, hvatajući se ujedno u koštac i sa nepovoljnim uticajima klimatskih promena?
Odgovore treba tražiti u savremenim tehnologijama. Proizvodnju šljive možemo unaprediti uvođenjem kržljavih podloga, većom gustinom sadnje, podizanjem protivgradnih mreža u sistemu fertirigacije i – korišćenjem sertifikovanog sadnog materijala. Kad je o sortama reč, za podizanje savremenih zasada preporučio bih Čačansku lepoticu, Čačansku rodnu, Stenlej i Prezentu, a trebalo bi proveriti i nemačke sorte Topend plus i Haganta. U nastavku dajem bitne podatke o sortama za koje bi moglo biti mesta u našim šljivicima.
Domaće, nemačke, švedske
Boranka je domaća, vrlo rana sorta. Sazreva u drugoj polovini juna. Samooplodna je, rano stupa na rod i srednje je rodnosti. Plod je srednje krupan, ljubičasto – plave boje. Mezokarp je zelenkasto – žute boje, srednje čvrst, sočan, nakiselo – slatkog ukusa. Stona je sorta, plodovi imaju dobru transportabilnost ali su skloni opadanju pred berbu. Tolerantna je na šarku šljive.

Rut geršteter je nemačka vrlo rana sorta koja sazreva u drugoj polovini juna. Samobesplodna je, a dobri oprašivači su boranka, herman i kalifornijska plava. Umerene je rodnosti, krupnog ploda, ljubičasto – plave boje sa izraženim pepeljkom. Mezokarp je zeleno – žute boje, srednje čvrst, vrlo sočan, kiselkasto – slatkog ukusa, srednje aromatičan. Interesantna stona sorta za gajenje blizu većih potrošačkih centara jer plodovi brzo dozrevaju i skloni su opadanju. Najbolje rezultate daje u toplijim klimatskim rejonima.
Herman
To je švedska stona sorta koja sazreva krajem treće dekade juna. Stablo je srednje bujno do bujno i rodno. Samooplodna je sorta sklona alternativnom rađanju pa je rezidba obavezna mera svake godine. Plodovi su srednje krupni, prosečne mase 25 do 30 g, ovalnog oblika i plavo – ljubičaste boje pokožice prekrivene pepeljkom. Mezokarp je čvrst, sočan i nakiselog ukusa.
Čačanska rana
je domaća sorta koja sazreva početkom jula. Stablo je bujno i treba je kalemiti na kržljavije podloge. Tolerantna je na šarku šljive. Ranocvetna je i samobesplodna. Dobri oprašivači su čačanska lepotica i stenli. Kasnije prorodi i slabo do umereno rađa. Plod je vrlo krupan (do 55 g), eliptičan, ljubičasto – plave boje, sa izraženim šavom. Interesantna je zbog ranog vremena sazrevanja i krupnih plodova. Treba je gajiti u toplijim područjima.
Valerija
sazreva sredinom jula. Stablo je slabo bujno. Samooplodna je i obilne rodnosti. Plodovi su krupni, okruglastog oblika, tamno plave boje sa obilnim pepeljkom. Mezokarp je zelenkaste boje, čvrst, sočan, sa slabo izraženom aromom. Stona sorta, vrlo rodna, krupnih, atraktivnih plodova dobre transportabilnosti.
Piše: Prof. dr Zoran Keserović

20 DŽEPNIH KNJIGA
Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.
Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.
Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

0691154004
dobrojutro.redakcija@gmail.com