Predaju se zahtevi za podsticaj organskoj proizvodnji

Zahtevi za podsticaje za organsku biljnu proizvodnju mogu se u dva primerka predati Ministarstvu finansija – Upravi za trezor do 30 juna. Podsticaji se ostvaruju i utvrđuju u odgovarajućem iznosu koji se uvećava za 400 odsto od iznosa za podsticaje koji su u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje raspodela podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Po hektaru površine pod organskim usevom, proizvođač ostvaruje 26.000 dinara, a maksimalan iznos je 520.000 dinara.

Pravo na podsticaje može da ostvari pravno lice, preduzetnik i fizičko lice, odnosno nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva. Zahtev se podnosi jednom godišnje.

Podnosilac zahteva treba da ispuni sledeće uslove:

– da je sa ovlašćenom kontrolnom organizacijom zaključio ugovor o vršenju kontrole i sertifikacije u organskoj proizvodnji. Ugovor važi za godinu za koju se podnosi zahtev za korišćenje podsticaja, odnosno u slučaju grupne sertifikacije da je zaključio ugovor o saradnji sa proizvođačem kao i da je u ugovoru koji je taj proizvođač zaključio sa ovlašćenom kontrolnom organizacijom, podnosilac zahteva naveden kao prizvođač kooperant, a u skladu sa posebnim propisom kojim se bliže uređuje kontrola i sertifikacija u organskoj proizvodnji i metode organske proizvodnje.

– da u slučaju zakupa poljoprivrednog zemljišta na kome se obavlja organska proizvodnja ili u slučaju zemljišta koje je dobijeno na korišćenje, ima zaključen ugovor o zakupu, odnosno o korišćenji zemljišta najmanje tri godine od dana podnošenja zahteva za ostvarenje prava na podsticaje za organsku biljnu proizvodnju.

– da u naredne tri godine od godine za koju je ostvario pravo na podsticaje za organsku biljnu proizvodnju primenjuje metode organske proizvodnje u skladu sa zakonom kojim se uređuje organska proizvodnja i to na katastarskim parcelama za koje je ostvario pravo na podsticaje za organsku biljnu proizvodnju.

J. Bajšanski

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra