Preparati za proređivanje, primena i delovanje

Danas se hemijsko proređivanje plodova zasniva na primeni biljnih bioregulatora rasta kao što su naftil-sirćetna kiselina (NAA), naftalen-acetamid (NAD), i u novije vreme benziladenin (BA), kao i njihovih kombinacija.

Auksini su grupa biljnih hormona (regulatora rasta), koji se u prirodi sintetišu u mladim organima (semenkama, mladim plodovima, vrhovima izdanaka, pupoljcima). Sintetički auksini imaju značajnu ulogu u kontroli rodnosti voćaka. Najzastupljeniji u proizvodnji su α-naftil-sirćetna kiselina (NAA) i naftalen-acetamid (NAD). Efekat ovih supstanci na opadanje plodova otkriven je slučajno, jer su se do tada auksini koristili u sprečavanju opadanja plodova pred berbu.

NAA ima veoma izražen diradantski efekat koji zavisi od primenjene doze. Efikasna je u rasponu koncentracije od 5 do 20 ppm (milionitih delova). Primenjuje se u fazi kada prečnik centralnih plodića iznosi u proseku 6 do 2 mm. Do previše intenzivnog proređivanja može doći pri primeni visokih koncentracija ili pri visokim temperaturama (iznad 30°C), posebno kod osetljivih sorti. NAD je amid naftil sirćetne kiseline, slične diradantske aktivnosti, ali malo blaži. Primenjuje se najkasnije 7 dana nakon punog cvetanja, odnosno kada su terminalni plodići od 5 do 8 mm. Ne sme da se upotrebljava kod sorti tipa crvenog delišesa i elstara, jer može doći do zaostajanja plodova u porastu (tzv. patuljasti plodovi). Takođe ne sme se upotrebljavati ako su plodovi preko 8 mm, jer onda dolazi so pojave patuljastih malih plodova.

Preparate na bazi NAD i NAA treba primenjivati u uslovima temperature vazduha od 15 do 20°C u trajanju od nekoliko sati nakon tretmana i relativne vlažnosti vazduha veće od 70%

Benziladenin (6-benzilaminopurin, skraćeno BA) spada u grupu sintetičkih citokinina, biljnih regulatora rasta. Prirodno je izolovan iz velikog broja biljaka. U prisustvu optimalnog sadržaja auksina ima sposobnost stimulacije deobe ćelija.

Glavni efekat primene BA je opadanje mladih plodića. Pored toga, BA dovodi do povećanja prosečne mase ploda u vreme berbe, izduživanja ploda, boljeg formiranja rodnih pupoljaka za narednu godinu. Kada se primenjuje radi proređivanja plodova, vreme primene BA i koncentracija prvenstveno zavise od sorte. Generalno se BA primenjuje u periodu kada je prosečan prečnik primarnog ploda između 7 do 12 mm (otprilike 14 do 21 dan nakon punog cvetanja). Koncentracije BA kreću se najčešće od 50 do 100 ppm (milionitih delova), uz dodavanje nejonskog okvašivača.

Kod većine sorti dobijeni su dobri eksperimentalni rezultati nakon primene BA u pogledu povećanja mase ploda i formiranja generativnih pupoljaka. Međutim, neke sorte, kao što su spur tipovi crvenog delišesa, slabo reaguju na tretmane BA. Još jedan problem može biti zavisnost rezultata od temperature.

 Usvajanje BA preko površine ploda veće je nego preko lista, te je veoma važno oprskati plodove. U vreme prskanja sa BA, neophodno je da dnevna temperatura bude najmanje 18°C. Optimalni opseg temperatura je između 24 do 27°C i to u vremenu dva do četiri dana nakon primene preparata na bazi BA. Količina padavina od 10 mm ili više ako se jave u vremenu 24 časa nakon tretmana je faktor rizika.

BA povećava masu ploda indirektno, smanjenjem broja plodova na stablu i konkurencije među njima i direktno stimulacijom deobe ćelija. Povećanje mase plodova nakon primene BA nezavisno je od efekta proređivanja. Broj semenki u plodovima znatno je manji nakon primene BA, te se smatra da je bolje formiranje rodnih pupoljaka posledica manjeg broja semenki. Koncentracije BA koje se primenjuju u hemijskom proređivanju su suviše niske da bi dovele do podsticanja vegetativnog rasta. Pri višim koncentracijama, može doći do prorastanja pupoljaka i bočnog grananja, pa se može očekivati slabije cvetanje u narednoj vegetaciji. Primena BA u granicama preporučenih koncentracija dovodi do boljeg formiranja generativnih pupoljaka i obilnijeg cvetanja.

Piše: Prof. dr Zoran Keserović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18