Prerana „berba“ kasnih mrazeva

U zasadima većine voćnih vrsta u Srbiju ostvaren je minule sezone 2024. podbačaj u odnosu na prinose iz prethodnih godina. Veoma niske temperature u toku zimskog perioda, rani prolećni mrazevi, slabo oprašivanje i oplodnja nekih voćnih vrsta, mala količina padavina, naročito u julu i avgustu, jaki olujni vetrovi i pojava štetočina, naročito grinja, doveli su smanjenja prinosa i kvaliteta plodova.

 Na niske zimske temperature posebno su osetljive neke od koštičavih (breskva i kajsija) i jagodastih voćnih vrsta (kupina), ali 2024. godine velike štete su zabeležene i kod jabuke i kruške u Šumadijskom regionu, Zapadnoj Srbiji i Subotičko-horgoškom regionu.

Kasni prolećni mrazevi u Srbiji prouzrokuju velike štete kod većine voćnih vrsta. Velike promene u prinosima iz godine u godinu nastaju usled izmrzavnja cvetova i tek zametnutih plodića, pogotovu kod breskve, kajsije i šljive. Međutim, u 2024. godini bilo je značajnijih izmrzavanja i kod trešnje i kruške. Iako pokazuje veću otpornost na prolećne mrazeve, izmrzavanje je zapaženo i kod jabuke, u najvećem procentu kod sorte zlatni delišes, klon B koji se nalazio u fazi precvetavanja. Najveće štete su bile u južnoj, jugoistočnoj i zapadnoj Srbiji gde je došlo i do izmrzavanja generativnih pupoljaka, čak i kod jabuke koja kasnije cveta u odnosu na većinu voćnih vrsta. U Vojvodini je najveću osetljivost pokazala trešnja, ali je bilo i izmrzavanja kajsije i breskve, naročito u ravničarskim delovima, dok je u južnim, jugoistočnim i zapadnim delovima Srbije najveći procenat izmrzavanja konstatovan kod kajsije, breskve, trešnje, šljive i maline, a u okolini Ivanjice i Arilja, i kod jabuke.

Grinje, suša i grad na istom poslu

Pored meteoroloških uslova, primećeni su problemi u zaštiti od većih prouzrokovača bolesti i štetočina, ali i problemi kod hemijskog proređivanja cvetova i plodića. U 2024. godini velike štete su izazvale grinje, ali i pojava crvljivosti kod jabuke.

Mala količina padavina u julu i avgustu mesecu, pogotovu tamo gde nije bilo sistema za navodnjavanje, uticala je na masu i kvalitet plodova. Dolazilo je do masovnijeg opadanja plodova, pogotovu kod nekih sorti jabuke i kruške. Pošto se u to vreme obrazuju pupoljci za narednu godinu, ova suša indirektno će se odraziti i na rod u ovoj godini.

U poslednjih deset godina zabeležene su velike štete i od grada. Učestalost grada može biti ograničavajući faktor za voćarsku proizvodnju, a štete su direktne i indirektne. Grad direktno oštećuje grane, mladare, listove i plodove. Zbog oštećenja listova i grana, dolazi do slabijeg formiranja rodnih pupoljaka za sledeću godinu, što indirektno utiče na smanjenje rodnosti. Pored toga, povrede na kori mogu predstavljati mesta za prodor prouzrokovača gljivičnih i bakterijskih oboljenja. Povrede od grada su posebno opasne kod koštičavih voćnih vrsta, gde grane sporo i nepotpuno zarastaju te dolazi do pojave smolotočine i do prenošenja nekroze na samo drvo. Jedini siguran način zaštite od grada je postavljanje protivgradnih mreža.

Štete od grada po regionima:

  • Najveće štete nastale su u regionu Šumadije (oko 30% u proseku), gde su temperature kretale od -4°C do -5 °C, čak i do – 6 i – 7 °C .
  • Velike štete su zabeležene i u regionu Zapadne Srbije, našem malinogorju (Ivanjica, Bajina Bašta) i Subotičko-horgoškom voćarskom rejonu, Južnom Banatu Beogradskom regionu.
  • Većina voćnih vrsta koje su posađene u neodgovarajućim agroekološkim uslovima, dolinama-mrazištima su pretrpele velike štete.
  • Zasadi voća na Fruškoj gori nisu pretrpeli oštećenja.

Piše: Prof. dr Zoran Keserović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored