Kod nas se bogomoljka svrstava se među najveće i naproždrljivije insekte, jer grabi plen brzinom koju ne može registrovati ljudsko oko. Ipak, poljoprivrednici ih rado sreću na svojim njivama, jer uništavaju štetne insekte. Poznato je da bogomoljke jedu ose, pauke, muve, skakavce, crve, moljce, gusenice, pčele, leptire i druge insekte, pa i sitnije gmizavce. Kada ulove plen svojim velikim prednjim nogama, pojedu ga snažnim čeljustima čime povoljno utiču na biodiverzitet, pa su cenjene od strane poljoprivrednika. Prirodni neprijatelji bogomoljke su šišmiši, ptice i mravi.

– Džinovska azijska bogomoljka u Srbiji je ova invaziona vrsta prvi put primećena u Beogradu 2019. godine, a u selu Zasavica kod Sremske Mitrovice 2020. godine na zidu kuće u dvorištu jedne porodice. Već sledeće godine uočena je u istom selu, ali u drugom domaćinstvu. Oba slučaja su objavljena u Zborniku radova povodom 25. godina postojanja PR „Zasavica“.
Pojedinačni primerci pronađeni su u opštini Sremska Mitrovica i narednih godina da bi ih 2025. nađeno već pet jedinki, uporedo sa porastom srednjih dnevnih temperatura. U Novom Kneževcu je uočena jedna bogomoljka pre pet godina, da bi 2025. bio primećen 21 unos ovog insekta u Vojvodini i pet u centrelnoj Srbiji.
Poznato je da neke „uvezene“ vrste mogu itekako izazvati ozbiljne štete na biodiverzitet, ne samo uništavanjem domaće bogomoljke, već i drugih insekata. Sve češća i duža žarka leta, od proleća do kasne jeseni, učinili su da džinovska azijska bogomoljka jasno ispoljava svoj urođeni agresivni kanibalizam. Za sada nema podataka o takvoj pojavi nad autohtonim vrstama, ali je neophodno da se prati i izučava njeno ponašanje u novom ekosistemu, posebno nad mlađim stadijumima razvoja autohtone bogomoljke.
Tekst: Branko Krstin