Preventivne mere u kontroli krompirovog moljca

Na području rada PIS Regionalni centar Čačak, setva krompira namenjena za ranu proizvodnju započeće po stabilizaciji vremenskih uslova.

U proizvodnji krompira  najznačajnija štetočina je krompirov moljac – Phthorimaea operculella. Naročito je ugroženo područje u nižim predelima u dolini reke Zapadne Morave.

Monitoring krompirovog moljca u 2020. godini vršen je na feromonskim klopkama  i vizuelnim pregledom useva krompira.

Na feromonskim klopkama u usevima krompira tokom  2020. godine u nižim predelima, u dolini reke Zapadne Morave (lokaliteti Zablaće i Baluga) beleži se povećanje brojnosti imaga krompirovog moljca krajem jula, a visoke brojnosti beleže se tokom avgusta, prilikom preklapanja treće i četvrte generacije. Setvom industrijskih i ranih sorti krompira, koje se vade do kraja jula  meseca, izbegnute su štete od krompirovog moljca.

Najugroženija je proizvodnja sorata koje se vade krajem avgusta i početkom septembra. U ovom periodu cima krompira strada prilikom delovanja visokih temperatura, a u zemljištu se stvaraju pukotine, čime se otvara put ženkama krompirovog moljca da polože jaja na krtole.

U usevima krompira na višim nadmorskim visinama (lokalitet Guča) prvi ulov imaga krompirovog moljca na feromonskim klopkama beleži se tek od druge dekade septembra, s toga proizvodnja krompira u ovim regijama nije ugrožena od ove štetočine.

Pre setve krompira treba obratiti pažnju na sve preventivne mere kako bi se izbegle štete od krompirovog moljca:

–        Setva sorti kraćeg vegetacionog perioda.

–        Primena četvorogodišnjeg do petogodišnjeg plodoreda.

–        Za sadnju koristiti samo zdrave krtole.

–        Sadnju treba obaviti na većoj dubini (optimalna dubina je 15 cm).

–        Formiranje visokih bankova i održavanje kompaktnosti zemljišta, radi sprečavanja stvaranja pukotina, što se postiže dodatnim zagrtanjem i navodnjavanjem.

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime