Na Palićkom jezeru održava se manifestacija u okviru Festivala evropskog filma Palić, na kojoj se predstavljaju domaći proizvođači i njihovi proizvodi. Ipak, izlagači primećuju da je ove godine ponuda manja nego ranije, kao i da je prodaja slabija.
Prema rečima jednog od proizvođača, prošle godine na manifestaciji bilo je oko 20 izlagača, dok ih je ove godine svega deset.

– Kupovna moć je pala. Ljudi to osećaju i sve se manje kupuje – navode proizvođači, ističući da je situacija slična i na drugim događajima gde predstavljaju svoje proizvode.
Među izlagačima je i Bela Saulić iz Bajmoka, proizvođač vina od višanja iz porodične Vinarije Saulić. Njihova proizvodnja zasniva se na voćnjaku iz kojeg, kako kaže, prerađuju kompletan rod.
– Bavimo se proizvodnjom voćnog vina, pre svega od višnje. Imamo dve mađarske sorte, Erdi i Firte, od kojih dobijamo kvalitetno vino – rekao je Saulić.

Pored vina od višnje, u ponudi imaju i liker, rakiju, a uskoro planiraju da prošire asortiman i na druge proizvode.
– Radimo sada i sirupe od višnje, a planiramo da uvedemo džemove, kompote i marmeladu – kaže on.
Porodica Saulić proizvodnju vezuje i za tradiciju porodičnog salaša koji su nasledili od majke. Na imanju se nalazi i stara kruška posađena još 1903. godine, koja i danas rađa, a od njenog ploda proizvode rakiju.

– To je salaš koji smo nasledili od moje pokojne majke. Peta smo generacija na tom imanju. Vino je dobilo ime Olivera po mojoj majci, jer smo želeli da sačuvamo uspomenu na nju.
Ovogodišnja berba višnje bila je, prema njegovim rečima, najbolja otkako imaju voćnjak. Iako je deo zasada pretrpeo štetu od grada, gubici su bili mali, oko 15 do 20 odsto.
Na kvalitet roda uticalo je i navodnjavanje sistemom kap po kap, ali i mnogo sunčanih dana, koji višnji daju veću slast i bolju osnovu za proizvodnju vina.
– Ove godine je višnja bila izuzetno slatka. Kada je plod dovoljno zreo, dobiju se najbolja aroma, ukus i prirodni šećeri – objašnjava Saulić.
Za proizvodnju vina, dodavanje šećera zavisi od same godine i kvaliteta roda. Kako kaže, važno je postići odgovarajući nivo slasti kako bi fermentacija pravilno počela, jer u suprotnom vino može da pređe u vinsko sirće.
Posebnost njihove višnje je u tome što se bere kada dostigne punu zrelost i tamnu boju, jer se tada najbolje razvijaju aroma i ukus.
Tekst i foto Dijana Maksimović