Насловна ТЕМЕ ВИНОГРАД Priroda izgubila kalendar

Priroda izgubila kalendar

510
Фото: Shutterstock

Među onim poljoprivrednim proizvođačima koji su se sigurno radovali i željno iščekivali prestanak kiša ovog proleća svakako su i vinogradari. Obilne padavine nisu godile lozi iz više razloga, a njih su sputavale u obavljanju radnji uobičajenih za ovo doba godine. Svi se slažu da je ovo specifična godina u pogledu meteoroloških prilika, mada se ta formulacija sve češće može čuti. Sezona kiša počela je u poslednjoj dekadi aprila i, mimo svih očekivanja, nastavila se i u junu. Prve obilnije padavine zabeležene su 27. aprila, i do kraja tog meseca palo je 95 milimetara kiše po kvadratnom metru, što je veoma mnogo za kratak vremenski period.

-U maju je količina padavina bila mnogo iznad višegodišnjeg proseka – kaže master inženjer fitomedicine na Institutu za vinogradarstvo u Sremskim Karlovcima, koji pripada Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, Nemanja Brzaković. – Na području Karlovaca palo je oko 175 milimetara kiše u maju, od 1. do 4. juna 99 mm, a samo prvog dana juna 86 mm, što je dovelo do toga da zemljište više ne može da primi toliku količinu padavina. Subotica je prošla kao Karlovci po količini padavina, dok je Vršac nešto ispod pomenute količine. Topola i okolina su početkom juna zabeležili veliku količinu padavina. Kada se pogleda taj period , od 27. aprila kada su krenule obilne kiše, do prvih pet dana juna, palo je između 250 i 400 mm, samo u Karlovcima 370. To je pogodovalo razvoju plamenjače, pogotovo od 20. maja naovamo.

Padavine iznad, temperature ispod proseka

Osim kiše, isti period su obeležile i temperature ispod proseka. Prema Brzakovićevim rečima, prosečna temperatura u ovom delu godine je 14,5 stepeni, a ona je pet do šest stepeni bila niža. Maksimalna temperatura u maju bila je 25, dok je minimalna bila 4,5 stepeni.

– Biljke u suštini ispod 10 stepeni prestaju sa svojim aktivnostima – objašnjava Brzaković. – U neku ruku te niske temperature su nam i odgovarale što se tiče razvoja plamenjače, jer ona da bi mogla da sprovodi svoj vegetativni ciklus, traži temperature od najmanje 10 stepeni. Što su one više, taj ciklus, odnosno inkubacija se brže završava. To znači da, iako je bilo dovoljno padavina, temperatura tokom ovih dana nije bila odgovarajuća za pojavu infekcija. Prvi momenat kada je mogla da se pojavi bio je 28. april. Posle toga, tek 12. i 13. maja su bili povoljni uslovi za to.

Nemanja Brzaković podseća da je loza vrlo sporo i neujednačeno krenula u odnosu na prethodne godine. Tome je doprinela i suva zima. Od 1. decembra do 27. aprila ukupno je palo samo 180 mm vode, koliko i sada u toku maja. Loza je kasnila u proseku sedam do 12 dana u odnosu na prethodne godine. Imala je vrlo neujednačen porast, a cvetanje joj kasni za 10 do 15 dana. Početkom juna, u zavisnosti od sorte, lokaliteta, područja, bila je u fazi potpuno razvijene cvasti, na početku cvetanja, negde čak je bila u fazi precvetavanja. Loza je, kaže Brzaković, sama po sebi jako nespremna, a ovakve vremenske prilike su joj otežavale da se razvije.

Prednost sistemičnim fungicidima

– Plamenjača se javila u vinogradima u kojima nije sprovođena redovna zaštita – kaže naš sagovornik. – Zbog velike količine padavina, imali smo dve solucije – prskati kontaktnim fungicidima i raditi tretman nakon svake kiše, ili samo sistemičnim fungicidima i biti sigurniji neki duži vremenski period. S obzirom na to da smo imali česte kiše, moja je preporuka i ono što smo mi radili u našim vinogradima, da se upotrebe sistemični fungicidi da bi se smanjio broj tretmana i ulazaka u sam vinograd, zato što nije bilo moguće u svakom momentu to uraditi i da bismo zaštitili vinograd u tim najosetljivijim fazama kada je intenzivan porast.

Na zemljištima koja su izrazito karbonatna, napominje Brzaković, može doći do naglog skoka pH vrednosti zemljišta i pojave hloroze, žutila, što je trenutnog karaktera. Kada se vreme stabilizuje, i nivo vode u zemljištu se dovede u normalne granice, trebalo bi da dođe do povratka te boje, objašnjava naš sagovornik, ali zajedno sa fungicidnim tretmanima bilo bi dobro dodati neka folijarna đubriva da se boja vrati.

-Problem velikih razmera jeste pepelnica vinove loze – kaže Nemanja. – Ona je isto imala povoljne uslove za razvoj. Početkom juna loza je bila najosetljivija na pepelnicu, zbog cvetanja, jer cvet je ulazni otvor za većinu bolesti. Veoma je bitno da zaštitimo lozu u toj fazi od pepelnice, i kada su nestabilne vremenske prilike kao sada preporučio bih da se fungicidi primene sistemično. Prilikom kretanja loze, kada su temperature niske, na prvim listovima koji se razvijaju na lastarima zna da se javi i crna pegavost loze – fomopsis. Kada se primeni zaštita od plamenjače, ujedno se loza štiti i od fomopsisa. Tamo gde je to učinjeno, ne bi trebalo očekivati probleme s fomopsisom, samim tim što ti prvi listovi ostaju rudimentirni, mali i kasnije imaju malu fotosintetsku aktivnsot. Drugim rečima – nemaju veliki značaj.

Najezda grožđanog moljca

Od insekata, lozi najveći problem može da stvori sivi grožđani moljac, koji se ove godine javio nešto ranije. Kod ovog insekta razlikuju se tri generacije. Prva se javlja krajem aprila i početkom maja, a ove godine je poranila i pojavila se 10. aprila, s tim što joj je maksimum leta bio između 15. i 20. aprila. Na ranu pojavu uticale su povoljne temperature, ne preterano hladna zima sa malo padavina. Početkom juna bio je u fazi piljenja larvi. Prva generacija pravi štete na cvastima, stvarajući paučinu u koju uvija grozdove, tako da bi bilo dobro tamo gde je njena brojnost velika, a to znači ako se u toku jednog dana više od 30 jedinki uhvati u klopkama sa feromonima, da se urade tretmani insekticidima iz grupe piratroida, kao što je alfa cipermetrin, ili na bazi bifenikusa bifentrina.

Naš sagovornik smatra da i druga generacija može da se očekuje ranije. Maksimum leta teoretski bi trebalo da bude sredinom i u drugoj polovini juna, ali zbog pomenutih klimatskih okolnosti, može se očekivati i u provj polovini juna. Ona pričinjava štete na bobicama i na listu, te i u ovom slučaju na osnovu praćenja treba odrediti i tretmane.

-Treća generacija javlja se krajem jula i početkom avgusta, kada je grožđe u fazi šarka, pa isto na osnovu brojnosti valja odrediti tretmane – upozorava Brzaković. – Pored ovog insekta, u vinogradu mora da se obrati pažnja na prisustvo Scaphoideus titanus cikadu, grinje koja je prenosilac, odnosno vektor fitoplazme Flavescence doree, koja stvara velike probleme u vinogradima na Fruškoj gori, ali i u drugim područjima. Jedini efikasan način da se loza zaštiti, pored zdravog sadnog metrijala, jeste suzbijanje ove štetočine. Trebalo bi izvesti minimalno jedan tretman, a tamo gde je velika brojnost, i dva tretmana. Za suzbijanje ove štetočine efikasni su insekticidi kojima se uništava sivi grožđani moljac.

Brzaković napominje da zaštitu protiv sive truleži (Botrytis) treba početi u precvetavanju preparatima kao što su boskalid+piraklostrobin (Signum), iprodion (Dional), pirimitalin (Pyrus), a nakon toga, u zavisnosti od uslova za pojavu bolesti, uraditi još jedan tretman do momenta pred zatvaranje grozda kada treba primenti ciprodinil+fludioksonil (Switch).

Bujanje korova

U vinogradima gde se zemljište održava u sistemu jalovog ugara, odnosno obrađuje špartanjem, kultivisanjem ili freziranjem, korovi su imali vrlo povoljne uslove za razvoj. U početku vegetacije, zbog izuzetno sušne zime, populacija zimskih korova nije bila brojna, tako da su vinogradari mogli proći bez tretmana. Pošto se u vreme kišnih dana njihova brojnost znatno uvećala, ko nije uradio tretmane sredinom aprila zemljišnim herbicidima na bazi pendimentalina i nekim kontaktnim herbicidima, ukoliko je bilo korova, ima velik problem zbog čestih padavina i nemogućnosti da se urade tretmani. Ko je obavio prvi tretman, imao je priliku do sredine juna da sprovede i drugi nekim od totalnih herbicida ukoliko je to moguće ili nekim od kontaktnih, zavisno od toga kakva je korovska flora – uskolisna ili širokolisna.

Z. Milosavljević

Dobro jutro broj 567 – Jul 2019.