Насловна ТЕМЕ ПОВРЋЕ Proizvodnja aljme bez grejanja – unosnija od crnog luka

Proizvodnja aljme bez grejanja – unosnija od crnog luka

1207

Među biljkama otpornim na niske temperature je i zimski luk – aljma pa ga stručnjaci preporučuju za gajenje u vreme hladnih dana, pogotovo u okućnicama i baštama na dohvat ruke. Aljma je slična crnom mladom luku, morfološki, ali ukus i miris su blaži. To je višegodišnja biljka i nakon sadnje niče za 10 do 15 dana. Međutim, nakon obrazovanje prva tri lista ulazi u fazu intenzivnog porasta i u prvoj godini formira 3 do 5 novih biljaka, a u drugoj godini i preko 10 biljaka. Praktično formira bokor koji nije jako zbijen.

Listovi aljme su cevasti kao kod mladog crnog luka i luka vlašac, tamno zelene boje ali je u osnovi često prisutan antocijan, jedinjenje koje daje i pigment biljkama. Zapravo, mladi luk aljme i jeste veoma interesantan za tržište. Listovi su bogati vitaminom C, beta karotenom, a cela biljka sa kalijumom, gvožđem, cinkom, ugljenim hidratima, dok im je kalorijska vrednost mala. Kao i drugi luk iz roda alium, sadrži alicin te ima fitoncidno dejstvo, objašnjava za „Dobro jutro“ inženjer poljoprivrede Zoran Boca iz Poljoprivredne savetodavne službe Vojvodine sa sedištem u Somboru.

Potvrda tolerantnosti na niske temperaure je i to što zimski luk – aljma niče već na temperaturi od 2 do 3°C, iako je za razvoj najpovoljnija ona od 18 do 20°C. Ima dosta širok opseg pH vrednosti zemljišta na kojima uspeva a to je od 5,7 – 74.

– U zaštićenom prostoru, ovaj luk se proizvodi direktnom setvom, može i iz rasada i pospešivanjem bokora. S obzirom na otpornost na niže temperature može da se gaji u tunelima bez grejanja. Setva treba da bude već u avgustu u četvororede ili šestorede pantljike. U redu treba da se ostvari gustina od 3 – 5 cm a između redova od 10 – 20 cm. Vegetativno može da se razmnožava od dvogodišnjih i trogodišnjih biljaka. U jesen se izvade bokori te se pripreme reznice od stabla tako da ima dovoljno korena i jednu lažnu stabljiku, a sadnja se sprovodi slično kao pri gajenju iz direktne setve ili rasade, kaže Boca.

Pospešivanje aljme se radi od oktobra. To zapravo znači da se nakon čuvanja rasada na temperaturi od 0 – 1°C vrši sadnja 400-500 biljaka po metru kvadratnom u zaštićenom prostoru. Potrebna temperatura je 15 do 22°C i vlaznost vazduha oko 80 procenata. Zimi se takva aljma ubira nakon 30 do 40 dana, a ako je pospešivanje rađeno u proleće onda nakon 20 dana i može da se ostvari prinos od 7 – 15kg aljme po metru kvadratnom. Dvogodišnji i trogodišnji zasad može da da od 30 – 40 t/ha, a jednogodišnji oko 20 t/ha. Stručnjaci tvrde da se pospešivanje može raditi i u gajbama, a može i tako da se bokor sadi direktno u zemljište.

Aljma je tehnološki zrela kada listovi dostignu oko 30 cm. U toku vegetacije

moguće su 2 – 3 berbe. U zimskom periodu aljma je u prednosti nad crnim lukom jer

pri proizvodnji bez grejanja daje veći prinos.

V. Savić