Proizvodnja božura (Paeonia officinalis)

Božur je višegodišnja žbunasta, drvenasta i zeljasta biljka, koja se gaji zbog dekorativnih cvetova. Dobro uspeva na plodnom zemljištu slabo kisele reakcije i umerene vlage. Božur je otporan na niske temperature i u našim klimatskim uslovima dobro prezimljava.
S obzirom da je božur višegodišnja biljka, zemljište mora da se dobro pripremiti pre sadnje dodavajnjem organskih (stajnjak) i mineralnih đubriva. Za dobar rast dubokog korena koji će davati brojne i kvalitetne cvetove, treba pre osnovne obrade uneti 30 t/ha stajnjaka i 400 do 500 kg/ha NPK 8:16:24 i zaorati.
Božuri se razmnožavaju delenjem korena i sadnjom mladih reznica u dobro pripremljenu zemlju isključivo u jesen, od sredine septembra do sredine oktobra, sa posebnom pažnjom na dubinu sadnje. Mladi pupoljci se pokrivaju slojem zemlje od 3-5 cm. Razmak sadnje je 70 x70 cm ili 50 x70 cm.
Mere nege zasada božura se odnose na zaštitu od korova i bolesti kao i okopavanjene i unošenje od 150 -200 kg/ha mineralnog đubriva NPK 15:15:15 kada biljke niknu. Posebna pažnja se biljkama poklanja u prvoj godini gajenja, gde se odstranjuju svi cvetni pupoljci kako bi se stimulisao rast nadzemnih i podzemnih vegetativnih organa. U drugoj godini se ostavljaju samo 1 do 2 cveta po biljci. U trećoj i narednim godinama odstranjuju se postrani izdanci i ostavljaju se 5-7 cvetova po biljci.

Berba cvetova božura se obavlja u maju i junu, i u zavisnosti od sorte traje 2-5 nedelje. Cvetovi mogu da se čuvaju na temperaturi od 2-5 stepeni (u hladnjači) i do 14 dana.

Jorgovanka Vlajkovac, dipl. ing.

PSSS Požarevac

razvojnifv.png

RAZNO

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo