Proizvodnja kupina neisplativa

Iako su proizvođači kupina u ražanjskom kraju prošle godine bili zadovoljni otkupnom cenom ove će, kažu, ostati bez zarade. Cena je smanjena u toku otkupa, pa umesto da računaju zaradu, mnogi razmišljaju o obustavljanju berbe.

Otkup kupina počeo je sa cenom od 200 dinara po kilogramu, za sto dinara manje nego prošle godine. Problem je postao veći kada je u toku otkupa ta cena prepolovljena.

– Ponadali smo se sličnoj ceni od prošle godine, uložili dosta. Kako je sve poskupelo, za ovu cenu od 120 ili 100 dinara ne isplati raditi kupinu – kaže Nenad Jocić, proizvođač kupina iz Ražnja.

– Otprilike trećina vrednosti od prošle godine, a sve ostalo je poskupelo. Recimo radna snaga sa 2.500 na 3.500, đubrivo je otišlo 80 posto, nafta – dodaje Dejan Rajković, proizvođač iz Podgorca.

Nataša Užarević iz Grabova kaže da su planirali su da zaradom od ovogodišnjeg roda podignu novi zasad na 50 ari, ali da je to sada teško. 

Ovogodišnji rod kupine manji je od prošlogodišnjeg za četvrtinu ali je, kažu, kvalitet prvoklasan. Utoliko pre očekivali su bolju cenu.

Već po ustaljenoj praksi, otkupljivači nisu hteli pred kamere, ali su neki manji hladnjačari rekli da je cenu nametnulo nekoliko velikih otkupljivača u Srbiji. Od njih saznajemo i da je izvozna cena prošlogodišnjeg roda kupine bila 7,5 evra po kilogramu.

Najmanji deo tog kolača ide proizvođačima koji ulažu najviše i rada i sredstava, a najviše i rizikuju.

– Ovako prepolovljena cena kupine preko noći u celoj Srbiji ukazuje na dogovor hladnjačara da obore tu cenu na štetu proizvođača – ističe Zoran Stojanović, iz Asocijacije proizvođača malina i kupina Srbije. „Tražimo od Agencije za zaštitu konkurencije da izađe na teren, da snimi stvari i da vidi o čemu se radi, i da što pre reaguje kako bi se cena vratila u normalu i nastavila proizvodnja.“

U ražanjskom kraju kupina se nekada proizvodila na 80 do 100 hektara. Danas tek na dvadesetak. Kupinari se nadaju boljoj ceni kako ne bi bili prinuđeni da i te zasade zapuste iskrče.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime