PROMENE KLIME NAJVIŠE POGAĐAJU VOĆNJAKE: Vrste i sorte otporne na meteorološke ekstreme

Piše: Jasna Bajšanski

Poljoprivreda, kao fabrika na otvorenom, suočena je s mnogobrojnim izazovima koje donose klimatske promene, a poslednjih decenija mnogo toga se promenilo. Kada se uporede temperature u poslednjih 30 godina (od 1998. do 2017.) sa srednjim godišnjim temperaturama od 1961. do 1990. godine, uočava se da su one u proseku porasle za 0,5 do 1,5 stepeni Celzijusa na teritoriji cele Srbije. Zagrevanje se dodatno ubrzalo poslednjih nekoliko godina, pa su temperature u periodu od 2008. do 2017. godine bile za preko 1,5 stepeni veće u odnosu na referentni period. U pojedinim zapadnim i istočnim delovima zemlje srednja godišnja temperatura porasla je za čak dva stepena.

Posebno alarmantan podatak jeste onaj da se 10 najtoplijih godina od početka merenja temperature u Srbiji dogodilo nakon ulaska u novi milenijum. U protekloj deceniji godišnja doba postala su sve toplija, što potkrepljuje podatak da je bilo čak 25 letnjih dana više nego u ranijem periodu, dok je s druge strane broj hladnih dana sve manji, tako da se i broj mraznih dana smanjio za 10. Sve ovo dovelo je do poremećaja u početku i dužini trajanja vegetacione sezone biljaka, jer one svoje vegetativne organe razvijaju na osnovu spoljašnje temperature. Zbog klimatskih promena listanje i cvetanje dešavaju se sve ranije.

Kiša lije kad joj vreme nije

Promene klime u Srbiji ogledaju se i u sezonskoj preraspodeli i intenzitetu padavina tokom leta. Ukupna godišnja količina padavina u našoj zemlji nije se mnogo promenila, ali je primećeno da leta postaju suvlja, a padavine su obilnije u hladnijem periodu godine, što stvara velike probleme poljoprivrednim usevima i utiče na smanjen kvalitet i količinu prinosa. Sada je uobičajeno da se prosečna mesečna količina padavina dogodi za samo nekoliko dana, a da nekoliko narednih nedelja ne padne ni kap kiše. Poremećen režim padavina uzrokuje sve veći rizik od poplava tokom prolećnih i jesenjih meseci i sve veći rizik od suša tokom leta.

Ako klima nastavi da se menja i ako se ne zaustavi stvaranje efekta staklene bašte u atmosferi, stručnjaci kažu da možemo očekivati dalji porast srednje godišnje temperature. Povećanje temperature vazduha i poremećen režim padavina imaju veoma ozbiljne posledice. Tu se pre svega misli na veću učestalost i dužinu trajanja toplotnih talasa i sušnih perioda, povećan rizik od poplava, češće šumske požare, smanjen prinos poljoprivrednih useva usled suša i ranijeg početka vegetacionog perioda, pogoršan kvalitet pijaće vode, povećanu potrošnju energije tokom letnjih meseci i veće rizike po zdravlje ljudi.

You need to be logged in to view the rest of the content. Molimo vas da se . Niste Pretplatnik? Pretplatite Se
razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18