Proređivanje cvetova šljive povećava rod

Pod povoljnim uslovima sredine, stabla šljive obilno zameću plodove. Preveliki broj plodova na stablu narušava odnos između plodova s jedne, i lisne površine sa druge strane. To za posledicu ima sitnije, manje atraktivne plodove, alternativno rađanje, lomljenje grana, prevremeno opadanje plodova, produžen period sazrevanja i lošiji kvalitet plodova, veću potrošnju rezervnih hranljivih materija i slabiju otpornost prema niskim zimskim temperaturama. Za ostvarivanje redovnih prinosa ovih voćnih vrsta i zadovoljavajuće krupnoće i kvaliteta plodova, neophodno je broj plodova prilagoditi lisnoj površini, tj. umanjiti broj plodova po stablu. Ovo je jedna od najvažnijih pomotehničkih mera u okviru voćarske proizvodnje. Jače proređivanje neophodno je u slučaju da su plodovi namenjeni upotrebi u svežem stanju.

Postoje tri osnovna načina za smanjenje zametanja plodova kod kajsije, šljive i trešnje, a to su proređivanje/inhibicija obrazovanja rodnih pupoljaka, proređivanje cvetova i proređivanje plodova. Proređivanje rodnih pupoljaka je najbolji način za smanjenje zametanja plodova, jer stabla ne troše energiju ni resurse na otvaranje prevelikog broja cvetova ili zametanje plodova, te nema nepotrebne konkurancije među plodovima za vodom, mineralnim materijama ili fotoasimilatima. Nedostatak ovog metoda je taj da se broj cvetnih pupoljaka ne može precizno smanjiti, niti se može osigurati da će svi preostali rodni pupoljci na stablima da zametnu plodove.

Zastupljenost rodnih pupoljaka u krošnji može se smanjiti fizičkim ili hemijskim metodama. Fizičke metode podrazumevaju letnju ili zimsku/prolećnu rezidbu jednogodišnjih porasta ili majskih buketića. Na ovaj način se značajno može umanjiti potreba za kasnijim proređivanjem plodova. Zastupljenost rodnih pupoljaka u krošnji se može smanjiti i primenom hemijskih sredstava na bazi giberelina (GA3).

Kod nekih sorti šljiva da bi se smanjila rodnost i otklonila alternativna rodnost, a ujedno i dobili što krupniji plodovi, radi se proređivanje cvetova ATS-om ili okvašivačem Sylwetom.

R.D.J.

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti