Ptičji grip izolovan u Srbiji

Uprava za veterinu Ministarstva poljoprivrede Republike Srbije je na teritoriji Vojvodine, u Kanjiži, izlovala virus ptičjeg gripa H5N1. Ovaj lako prenosiv i veoma patogen virus, prema rečima, Danijela Markovića, doktora veterinarske medicine u Veterinarskoj stanici u Vranju, prenose ptice selice.

„One mogu da nose virus u sebi i tako ga prenose na nova područja. Zaraza se prenosi direktnim kontaktom sa zaraženom pticom”, kaže dr Marković i ističe da je u celoj ovoj priči o virusu olakšavajuća okolnost što se pojavio u periodu kada ptice selice nisu aktivne.

Govoreći o karakteristikama ovog virusa on naglašava da je izuzetno otporan na spoljašnju sredinu gde može dugo da opstane, a nestaje tek na ekstremno niskim temperaturama. Kod zaražene ptice napada moždano stablo što kod nje uglavnom izaziva pospanost, nezainteresovanost, glava joj je zabačena na leđima, a one koje se kreću po vodi znaju da idu stalno u krug.

„Kada dođe do zaraze mortalitet je skoro pa stoprocentan. I morbiditet je takođe visok, a to praktično znači da se obično od 100 jedinki razboli njih 80. Domaćinstvu pored direktne štete nanosi i indirektnu koja podrazumeva i „odmor” objekta na određeno vreme”, ističe veterinar Marković i naglašava da sve ovo ukazuje koliko je ova bolest opasna, a pogotovo što protiv nje nema adekvatne zaštite.

Zaposleni u ovoj veterinarskoj stanici savetuju nosiocima gazdinstava da štite svoja jata tako što će ih zatvarati u objekte čije prozore su prethodno izolovli mrežastim žicama, ne ostavljaju napolju njihovu hranu koja može da privuče divlje ptice, odnosno da za njih prave različite zamke.

Ptičji grip može da se prenese i na ljude i dovede do tragičnih posledica. Zato doktori veterinarske medicine savetuju ljudima da nikako ne prilaze uginuloj ili bolesnoj ptici sumnjivog ponašanja i da o takvim slučajevima obavezno prvo obaveste veterinare.

Gordana Nastić

razvojnifv.png

RAZNO

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime