Rad u povrtnjaku kao terapija

U planinskoj eko-bašti „divova“ sa Zlatara od povrća ima svega  što duša može da poželi. Grašak, šargarepa, peršun, karfiol, bob, salata, luk, kupus, praziluk, a tu je i začinsko bilje. S praznim cegerima često svrate komšije i prijatelji, a kupuju ga i turisti iz velikih gradova koji su se zaželeli kvalitetne, organski proizvedene hrane.  U ovoj jedinstvenoj bašti, u moru četinara i na preko hiljadu metara nadmorske visine, povrće s puno ljubavi gaje članovi Humanitarne organizacije „Divovi Zlatara“ sa intelektualnim teškoćama, poštujući principe permakulture koja je ovde još uvek u povoju. Prošle jeseni su na planinskim proplancima kod Nove Varoši brali i lekovito bilje i nakon sušenja ga, upakovano u lepo dizajnirane kesice, izneli na pijačnu tezgu.

Kontakt s prirodom je lekovit

A izbor baštovanstva kao „radne terapije“, kažu, nije slučajan. Praksa je pokazala da kontakt s prirodom, rad na otvorenom i briga o biljkama pozitivno deluju na fizičko, mentalno i emocionalno stanje mladih sa posebnim potrebama.  

– Ovde se uče i kako sami da proizvedu sebi hranu i da budu samostalni koliko je to moguće, što je na neki način olakšanje i za roditelje koji žive u stalnom strahu šta će im biti sa decom kada jednog dana njih više ne bude. Prodajom povrća zaradiće i nešto novca, jer krajnji cilj i jeste da se oni radno angažuju i da kroz socijalno preduzetništvo „zarade“ penziju – kaže za „Dobro jutro“ Dunja Ristanović, osnivač Humanitarne organizacije „Divovi Zlatara“, jedine u Novoj Varoši koja radi sa osobama sa smetnjama u razvoju.

Za mlade „divove“ sa Zlatara svaki izlazak s društvom u prirodu je poput praznika. Na ledini u Drmanovićima, ispod bivšeg Rehabilitacionog centra „Zlatar“, još zimus su formirali baštanske gredica od onoga što su našli u prirodi.

Najpre su u drenažni sloj stavili čamove grančice, šišarke i humus iz obližnje šume, pa preko sloj sena. Po njemu su zatim rasturili stajnjak, i preko opet seno ukošeno na planinskim livadama. Seno će zaštititi poljoprivredne kulture od suše, mraza i slane koja ovde u surovim klimatskim uslovima zna da „ubije“ povrće i u sred leta.

– Sami smo proizveli rasad, a pravimo i biljno đubrivo. Tu smo kad god nam vreme dozvoli, i lepo nam je  – kaže  za „Dobro jutro“ tridesettrogodišnji Anes Turkmanović iz Nove Varoši, jedan od „Divova Zlatara“.

Sticanje korisnih veština i samopouzdanja

„Divovi Zlatara“ uspostavili su saradnju sa srodnom organizacijom iz susednog Priboja. Posećuju se, druže i često zajedno rade u planinskoj bašti. Cilj je da mladi sa mentalnim teškoćama steknu određene veština i samopouzdanje, da rade i privređuju u skladu sa svojim mogućnostima, kako bi se osetili korisnim članovima društva. I za sada im, tvrde, odlično ide.

– Mihajlo društva skoro da nije imao, retko je i izlazio iz kuće u grad, po ceo dan je bio uz nas. Sada je sve drugačije. Na vazduhu je, druži se, ima s kim da provodi vreme, što je i za nas njegove roditelje veliko olakšanje – kaže Olivera Matović, majka Mihajla Matovića, jednog od članova „Divova Zlatara“.

Eko bašta je drugi po redu projekat koji realizuju „Divovi Zlatara“. Jesenas su u netaknutoj prirodi brali sporiš, majčinu dušicu, podubicu, jagliku i drugo lekovito bilje, i o svakoj od ovih lekovitih biljaka naučili po nešto korisno. Poznati novovaroški travar Ratomir Đajić, obučio ih je i kako da pravilno suše bilje, da bi zadržalo svoja lekovita svojstva.

U radu „Divova Zlatara“ učestvuje tek nekoliko mladih sa intelektualnim teškoćama i članovi njihovih porodica, a u udruženju se nadaju da će im se priključiti i drugi.

– Nastavićemo da se borimo protiv predrasuda i da Nova Varoš postane opština sa najvećim brojem zaposlenih osoba sa mentalnim poteškoćama u Srbiji, ali za to nam je potrebna pomoć njihovih roditelja i staratelja. Oni pre svega moraju da shvate da su njihova deca sposobna i da mogu da rade i privređuju u skladu sa svojim mogućnostima. Zbog toga ih pozivamo da nam se jave. Zaposlenje i radno angažovanje pozitivno će uticati na njihovo fizičko i psihičko stanje i zdravlje. Neće biti zatvorena među četiri zida, a naučiće životne i radne veštine. Na drugoj strani, sa lokalnom samoupravom imamo sve bolju saradnju – kaže predsednica Udruženja Dunja Ristanović.

Tekst i foto: Željko Dulanović

„Divovi Zlatara“ uskoro će, u saradnji sa Udruženjem „Naša kuća“ iz Beograda i srodnim organizacijama iz Japana, pokrenuti kod Nove Varoši ručnu proizvodnju papira od recikliranih paklica cigara. Ovako pravljeni papir ima široku primenu, koriste ga najčešće likovni umetnici, a koristi se i kao dekorativni papir, za štampu i za proizvodnju ambalaže.

– Praksa je pokazala da su mladi sa intelektualnim teškoćama vredni i požrtvovani kao radnici, da prvi dolaze na posao, a poslednji odlaze, i da poverene zadatke obavljaju odgovorno i s osmehom na licu, jer se zbog ukazanog poverenja osećaju ispunjeno i korisno. Međutim, i pored toga poslodavci ih nerado angažuju – kaže Dunja Ristanović.

 Zvanično sedište Humanitarne organizacije „Divovi Zlatara“ je u Ojkovici u koju su se Dunja i njen suprug Vladimir Ristanović doselili pre pet godina, mada za novovaroški kraj nisu rodbinski vezani. Oboje su rođeni 1987, ona u Rijeci, on u Užicu, a upoznali su se tokom studija u Beogradu. Dunja je ekonomista, a Vladimir programer i poslove od kojih žive, obavljaju preko interneta.   Dunja i Vladimir bili su na korak od odlaska u Švedsku, ali su u opustelom zaseoku Tomići u brdima iznad Zlatarskog jezera, kupili kuću i udahnuli novi život selu koje se gasi. Pre dve godine u Ojkovici su dobili i ćerku, koja je najmlađi stanovnik sela.  Sa „Divovima Zlatara“ redovni su učesnici humanitarnih i ekoloških akcija širom Srbije.

razvojnifv.png

RAZNO

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti

Poslednja Novosadska cvetna pijaca

Poslednja Novosadska cvetna pijaca ovog proleća održaće se 22. i 23. maja. Na jednom mestu možete kupiti omiljene biljke za

Četvrta Novosadska cvetna pijaca ovog proleća se održava u petak, 8. maja i subotu, 9. maja

Nemojte propustiti bogatu ponudu cveća, ukrasnog bilja, četinara i lišćara, kaktusa, različitih vrsta semena, kao i pribora za baštovanstvo. Pored