Rakija od kaktusa iz Starog Bečeja

Dok većina ljudi kaktuse doživljava isključivo kao ukrasne biljke, Milan Doroslovački iz Starog Bečeja u njima vidi mnogo više. Njegova ljubav prema biljkama, koja je izrasla iz porodične tradicije bavljenja poljoprivredom, tokom sedamnaest godina prerasla je u impresivnu kolekciju od više od 500 vrsta kaktusa i botaničku baštu na oko 2.000 kvadratnih metara.

Osim što uzgaja retke vrste i proizvodi specijalizovani supstrat i medicinsku aloju veru, Milan se danas upušta u još jedan nesvakidašnji poduhvat. Od plodova jestivih kaktusa pokušava napravi prvu rakiju od kaktusa u Srbiji. O tome kako je nastala ova neobična ideja, koliko je zahtevan ceo proces i šta sve krije svet kaktusa, priča za “Dobro jutro”.

Sve je počelo iz igre

– Dolazim iz porodice koja se poljoprivredom bavi dugi niz godina. Gajili smo ratarske kulture, povrće, voće i vinovu lozu. Oduvek sam radio sa porodicom i bio okružen biljkama. U jednom trenutku poželeo sam da imam nešto svoje. Sve je počelo iz igre sa nekoliko maminih kaktusa koje sam posadio u bašti. Malo po malo, hobi je prerastao u nešto mnogo veće i danas imam botaničku baštu koja se prostire na oko 2.000 kvadratnih metara. Sve se dogodilo potpuno spontano. Punih sedamnaest godina bavim se kaktusima, a već sedam godina poslujem u okviru porodičnog poljoprivrednog gazdinstva “Anita Doroslovački”, koje vodi moja mama – poverava nam on.

Na pitanje kako je došao na ideju o rakiji od kaktusa Milan odgovara:

– Radi se o jestivoj vrsti kaktusa koja daje plodove sa velikim košticama. Ti plodovi nisu baš prijatni za jelo, pre svega zbog bodlji koje ih prekrivaju. Meni nije bilo zanimljivo da ih jedem, niti da od njih pravim nešto drugo, pa sam ogromne količine jednostavno bacao. Onda sam pomislio zašto ne bih pokušao da ih iskoristim na neki način? Nisam želeo da pravim pekmez, jer su plodovi sitni i potrebno je mnogo vremena i strpljenja za pripremu. Rakija mi je delovala kao najjednostavnije rešenje. Imam veliku količinu tih kaktusa i odlučio sam da pokušam. Videćemo kako će ispasti.

Dodaje da ove godine planira još jednu novinu:

– Imam i jednu vrstu kaktusa koja se zove Opuntia robusta, njeni plodovi su veliki gotovo kao jabuke i od njih ću prvi put napraviti džem.

Zanimalo nas je kakvog su ukusa plodovi od kojih će praviti rakiju:

– Vrlo su slatki, prepuni šećera i upravo zato mogu da posluže za proizvodnju rakije. Kao što znate rakija se pravi od slatkih plodova kako bi mogao da se odvija proces vrenja i stvaranja alkohola. Ovi kaktusi imaju mnogo mesa u plodu i zbog toga su veoma pogodni za proizvodnju rakije.

Za sada ne razmišlja o prodaji:

– Rakija će biti isključivo za degustaciju. Podeliću nekoliko flaša porodici, najboljim prijateljima i vernim mušterijama. Za ozbiljniju proizvodnju potrebna je ogromna količina plodova. Ovako će to biti svega nekoliko litara.

Na pitanje da li će koristiti određenu vrstu kaktusa, odgovara:

– Koristiću samo kaktuse koji imaju jestive plodove. Svaki kaktus daje plod, ali nisu svi plodovi jestivi. Mnogi me pitaju koliko bi rakija od kaktusa mogla da se razlikuje od tradicionalne rakije? Neće se razlikovati ni po čemu, osim po tome što je napravljena od kaktusa i što nastaje u srcu Vojvodine. Upravo će to biti njena posebnost. Sam proces proizvodnje ostaje isti. Rakija se peče kao i svaka druga, samo što je sirovina kaktus.

Supstrat najprodavaniji proizvod

Milan uzgaja i medicinsku aloju veru. Kaže da prodaje listove aloe vere koje ljudi koriste za negu kože ili ishranu, a posebno je ponosan na sopstveni supstrat:

– Proizvodim specijalnu zemlju za mediteranske biljke koje u njoj rastu kao iz vode. Ljudi mi svakodnevno šalju fotografije svojih biljaka koje neverovatno napreduju nakon presađivanja u moj supstrat. Upravo je taj Royal supstrat danas moj najprodavaniji proizvod, više od samih kaktusa. Namenjen je svim vrstama kaktusa, sukulenata i mediteranskih biljaka.

Kao dugogodišnji poznavalac kaktusa, osvrnuo se i na priče da ove biljke skupljaju negativnu energiju:

– Ne, to su obična sujeverja. Ljudi mogu da veruju u šta žele, ali kaktusi nemaju nikakve veze sa srećom, novcem ili negativnom energijom.

Ističe da je mnogo veći problem to što ljudi kaktuse pogrešno gaje:

– Kaktus zapravo nije sobna biljka. On potiče iz pustinja i mediteranskih krajeva, gde ima mnogo sunca. Zato mu treba obezbediti uslove koji što više liče na prirodno stanište. Tokom zime može da bude u kući, ali od aprila do decembra treba da bude napolju, na terasi, balkonu ili u bašti, gde će normalno da raste i cveta. Držati kaktus cele godine u kući isto je kao držati slona u špajzu. To jednostavno nije prirodno za biljku.

 Na pitanje koliko danas ima različitih vrsta kaktusa, kaže da je davno prestao da broji, ali jednom je morao zbog gostovanja na televiziji. Ima ih više od pet stotina različitih vrsta. A, kada ga kupci pitaju koja mu je najdraža, odgovor je jednostavan:

– Nemam omiljenu. To je isto kao kada biste pitali majku koje joj je dete najdraže. Biljkama se bavim iz ogromne ljubavi. Svakoj posvećujem jednaku pažnju, negu i ljubav. Zato među njima nemam favorita.

Na pitanje kako uopšte bere plodove, Milan Doroslovački objašnjava:

– Koristimo velike pincete duge oko pedeset centimetara. Plodovi su potpuno prekriveni bodljama i zaista nije lako raditi s njima. Posle berbe, telo mi bude puno sitnih bodlji. Zato ćemo tek videti da li će ova proizvodnja zaživeti.

O eventualnim zdravstvenim svojstvima rakije od kaktusa ne želi da nagađa:

– Iskreno, nisam to istraživao. Svaka rakija se u narodu smatra lekovitom u nekom smislu, ali ja zaista ne znam da li bi ova imala neka posebna svojstva. Inače, uopšte ne pijem alkohol i nemam nijedan porok. Jednostavno sam želeo da iskoristim plodove koje sam do sada bacao. Inače, imam ja drugare koji obožavaju rakiju i oni će biti glavni degustatori.

– Pre svega se bavim proizvodnjom i prodajom vrhunskih kaktusa. To su primerci koji se ne mogu tek tako kupiti u Srbiji. Ljudi više ne moraju da putuju u Meksiko ili da maštaju o velikim i lepim kaktusima, mogu da ih pronađu ovde, u srcu Vojvodine. To je moj osnovni posao – kaže naš sagovornik.

Piše: Dijana Maksimović

Foto: Instagram Milan Doroslovački

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra