Recept sa Kosova i Metohije za sve one koji još nisu ostavili kupus da se kiseli

Počinje se od odabira zrelih srednjih i krupnijih glavica, jer kažu proizvođači sitne glavice imaju gorak ukus, a nedozrele se teže održavaju u buretu.

Bure ili kaca različite težine, zavisno od potreba na domaćinstvu, se dobro operu mlakom vodom i ostave da se osuše. Poželjno je da oni imaju slavinu za ispust, kako bi se sok iz kupusa u narodu zvan “raso” nekoliko puta pretakao.

Kada se ubere kupus ostave se tako isečene glavice dva dana da se malo osuše, zatim se izvrti koren, i posole se, dobar deo se stavi u to udubljenje gde je izvađen koren. Glavice se tako ređaju i ujedno sole, dobro slažu, pa gde ne može da stane cela glavica, makar manja, stavlja se polovina ili četvrtina glavice, koja se kasnije prva ukiseli i naravno prva koristi.

Kada se napuni bure, ostavi se da odstoji 1 – 2 dana i tek onda se nalije hladnom vodom. Napuni se vodom, pa se preko svega stavi najčešće plastična pletka i odozgo na nju nešto teško (kamen), kako glavice ne bi isplivale naviše. Naravno, na kraju se zatvori poklopcem. Ostavi se tako bure na sobnoj temperature oko 2 nedelje, pa se onda odradi prvo pretakanje, drugo ponovo nakon 3 nedelje, tako da se u tom period i kupus lepo ukiseli te nije potrebno više pretakati.

Koriste se razne sorte kupusa, najčešće beli za kuvanje i za sarme, a dodaje se po neka glavica crvene rubin boje, iz razloga dobijanja lepe boje rasola.

Na 30kg očišćenog kupusa ide 1 kg soli.

Osim kupusa, soli i vode ne koristi se ništa drugo. Jedino, ukoliko se pojavi beličasta skrama po površini, dobije se blago neprijatan miris ili se sok iz bureta oteže dodaje se vinobran. Poželjno je ne čekati dugo, već ukoliko ima potrebe to odmah odraditi.

Recept dao: Poljoprivredni proizvođač Zoran Milosavljević

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra