Recept za džem bez šećera Radmile Arsenijević

Danas ima dovoljno šećera za sve po pristupačnim cenama, a voće rađa u izobilju. Nema kuće u Srbiji u kojoj se i ovog leta neće ostaviti bar po neka tegla džema ili pekmeza. Strpljiviji prave i marmelade od raznog voća i s radošću ređaju tegle sa pažljivo ispisanim vrstama i godinama kada je skuvan. Jer, od kvalitetnog voća dobro ukuvan džem može da potraje i nekoliko godina.

Ali, sve češće se traži i džem bez šećera. Čak postoje i recepti koji ne zahtevaju ukuvavanje džemova, uglavnom nasleđeni od predaka koji su na ovim prostorima nekada teško dolazili do šećera.

Tako Radmila Arsenijević iz sela Vinča kod Topole priprema marmeladu od drenjina na skoro identičan način kao onaj što se služio na trpezama starih Rimljana.

– Reč je o takozvanom mućenom ili nekuvanom džemu. Taj recept je svekrva donela iz svoje Hercegovine i tamo se on bez kuvanja sprema oduvek. Može da se doda malo šećera ili meda, ali tražen je, jer metod pripreme omogućava da se očuvaju sva svojstva zdravog drena. Postoji i recept za kuvanje džema od drenjina i u tom slučaju ne mora da se dodaje šećer – kaže Radmila.

Sve su traženiji i džemovi bez šećera za dijabetičare i one koji iz ličnih razloga ne mogu ili ne žele beli šećer u ishrani. Moguće ga je spremiti od onih vrsta voća koje samo po sebi sadrži visok procenat šećera. Danas imamo brojne mogućnosti. Često se kombinuje više vrsta voća u jednoj tegli. Mi smo spremali džem od osam vrsta voća, a ponovo postaje popularan i pekmez iz rerne. Najzahvalnija za ovu vrstu zimnice je šljiva. Ako je leto bilo vruće sa mnogo sunca, šećer iz šljive je dovoljan da se pekmez očuva – kaže Vlada Jovanović iz okoline Aranđelovca koji godinama sa porodicom pravi zimnicu za prodaju.

Piše: Biljana Nenković

Foto: Magnific.com

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra