„Rudnik zdravlja“ za zimu

Zbog bogatstva antioksidansa i drugih korisnih supstanci, aronija je korisna u jačanju imuniteta, poboljšanju varenja, regulaciji krvnog pritiska i holesterola, te zaštiti od slobodnih radikala. Može se koristiti u različitim oblicima, od soka i pekmeza do praha i čaja, i preporučuje se za poboljšanje opšteg zdravstvenog stanja. Visok sadržaj vitamina C i antioksidansa pomaže u borbi protiv virusnih i bakterijskih infekcija. Organska jedinjenja u aroniji štite creva od štetnih bakterija. Korisna je u lečenju srčanih bolesti, dijabetesa i zaštitu kardiovaskularnog sistema. Antioksidansi u aroniji štite ćelije od oštećenja, poboljšavaju opšte zdravlje i regulišu varenje pa tako konzumiranje bobica doprinosi gubitku težine.

Može pomoći u zaštiti od mišićne degeneracije očiju, a utičući na otpornost organizma poboljšava krvnu sliku. Dakle, bobice aronije su bogate antioksidansima, vitaminima i mineralima, što ih čini odličnim izvorom zdravlja. Sadrže vitamine C, A, E, vitamine B grupe (B1, B2, B6), beta-karoten, folnu kiselinu, naicin, vitamin K. Dobar su izvor kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, gvožđa, cinka, bakra, joda, bora, molibdena, kobalta, mangana i drugih minerala. Od antioksidanasa skriva antocijanine i flavonoide, ali i prebiotike koji podržavaju zdravlje creva.

Baš zbog tog bogatstva ne preporučuje se da se pije ili konzumira u neograničenim količinama. Tako je soka dovoljno 3 do 5 dl dnevno, pekmeza samo u desertima, prah kada se doda u jogurt ili musli, čaja dva dl dnevno, dok se sušena aronija ubacuje u žitarice ili koristi za grickanje.

Plodovi aronije su zreli kada postanu sočni, sjajni i skoro crni, beru se u avgustu. Zreli plodovi ne trule, nema crvljivih i teško otpadaju tako da mogu ostati na biljci i do mesec dana po sazrevanju, a da pri tome ne gube na kvalitetu. Optimalno vreme berbe bi bilo kad je procenat suve materije u plodu dostigao vrednost 20 do 22 procenta. Najbolji pokazatelj zrelosti je boja kratke peteljke koja drži plod i koja se menja iz zelene u svetlo crvenu. Kada imamo na umu sve benefite ovih trpkih bobica po naše zdravelje nije na odmet da pribavimo i recepte koji čuvaju ovaj „rudnik zdravlja“ za zimu.

Piše: Svetlana Mujanović

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra