Kako klimatske promene prave sve veće probleme na njivama, do izražaja dolazi primenjena agrotehnika.
Naime uz mala ulaganja, moguće je sačuvati vlagu u zemljištu koja je presudna za visok rod.
„Situacija sa zemljištem u Sremu je šarolika, kaže profesor Branko Marinković. Od parcela gde ima viška hraniva, do parcela koja su siromašna odnosno izraubovana, sa jedan ili dva odsto fosfora ne možemo očekivati rekordne prinose kao i sa parcela gde ima 40, 50 pa i preko 100mg fosfora.
Svest o potrebi kontrole plodnosti zemljišta se ipak širi, rekao je sagovornik. Ne može se na osnovu ubeđenja (ja mislim) proceniti kvalitet zemljišta. Analiza košta do 1.200 dinara po uzorku godišnje i važi četiri godine a to nije veliki trošak za proizvođača oko koga ne bi trebalo ni razmišljati.
„Nakon skidanja ozimih useva pšenice i ječma, nisu smele parcele ostati da zemljište ne bude rastrešeno, jer kad padne kiša, voda se zadržava površinski i kad sunce upeče, veliki su gubici isparavanjem. Mi hoćemo totalima da rešimo dugogodišnji problem korova a sve je manja efikasnost letnjih padavina.
Zatim, potrebno je zaoravanje žetvenih ostataka kako bi povećali procenat humusa kako bi zemljište moglo da primi pljuskovite padavine, dodao je Marinković.
Nedostatak organskog đubriva se takođe kompenzuje zaoravanjem žetvenim ostacima jer se tako povećava prinos i čuva vlaga tj. zemljište. Ostaci se mogu i balirati ili upotrebiti za bilo koju obnovljivu energiju.
Poljoprivrednici moraju da se više prilagode klimatskim promenama a moćna mehanizacija je dobra ako se pravilno koristi.
Izvor: RTV
Foto: Pixabay