Sadnja drveća u Senti u okviru projekta „Zelena Srbija“

Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije SRBATOM, u saradnji sa kompanijom Color Media Communications i lokalnom samoupravom realizovao je akciju sadnje drveća u Senti u okviru projekta „Zelena Srbija“. Ovaj grad na severu Vojvodine ima šume na manje od jedan odsto teritorije.

Opština Senta, dvadeset sedma je lokalna samouprava u Srbiji koja se priključila ovom programu. Kod zgrade kompanije EPS Elektrodistribucija, zasađeno je trideset sadnica platana, starosti gotovo šest godina.

– Smatramo da je zelena infrastruktura istog značaja kao i ostala infrastruktura. Kanali, šume, drvoredi, su isto toliko važni kao što su i putevi, razne gasne linije, ili za struju, ili kanalizaciju, i za vodu i zato podržavamo akcije kao što je ova – ističe Sebastian Stantić, član Opštinskog veća Sente.

Jedan od ciljeva projekta „Zelena Srbija“ jeste da se sadnjom drveća doprinese očuvanju životne sredine.

– Ovo jeste simbolično, nekoliko stotina stabala koja se sade po Srbiji u svakoj godini, ali je suština upravo u ovoj akciji koja treba da nama svima da neku šansu da se uključimo i mi na bilo koji način, da sami nešto pomognemo, posadimo koje stablo i da obnovimo naš taj fond koji inače ipak čini mnogo više nego što smo i svesni – kaže Predrag Ivanović iz Direktorata za radiacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije, (SRBATOM).

Platan je listopadno drvo, može da dostigne visinu do 40 metara. Njegov životni vek je petsto godina. Ova biljka otporna je na aero – zagađenje, dim i prašinu, kažu u Javnom preduzeću „Srbijašume“.

– Činjenica je da drveće umanjuje eroziju tla, takođe poljoprivredno zemljište ima posebne mikroklimatske uslove koji daju veći prinos, takođe, krošnja drveća smanjuje prodiranje vetra… Putevi koji imaju vetrozaštitne pojaseve, imaju manje nanose snega i ne smemo zaboraviti estetsku komponentu – objašnjava Predrag Stanković iz JP Srbijašume.

U Vojvodini je pod šumom samo 6,37 odsto njene teritorije. Cilj programa „Zelena Srbija “ jeste pošumljenost Pokrajine od 14,32 odsto, istakao je Stanković.

Izvor: RTV

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti