Sapun trava, retka i vrlo korisna

Znate li da postoji trava koja, osim što je lekovita, služi i za ličnu higijenu? Sapunjača, sapun trava u vreme pre šampona i industrijskih sapuna, mirišljavih primamljivih kupki, korišćena je za pranje veša, kupanje i jednostavno pranje ruku. O toj travi, gde se nalazi, za šta se koristi i kako je sačuvati, za Dobro jutro je govorio travar Miodrag Todorović – MioBilje.

– Sapunjača, sapun trava (crvena i bela) je višegodišnja zeljasta biljka, raste na vlažnim i peskovitim terenima pored reka i potoka, u šikarama i zapuštenim mestima. Kao ukrasna biljka gaji se u vrtovima, cveta čitavog leta, a cvetovi su mirišljavi, ljubičasti ili beli – osim što ukrašava vrtove, ova biljka je, po rečima travara dobra i u domaćinstvu.

– Lekoviti deo je koren, koji se vadi u martu ili oktobru i novembru, važno je da biljka bude starija. Čisti se od zemlje i trulih delova, seče na komadiće i suši na suncu u tankom sloju ili sušari na temperaturi od 40 do 45 stepeni. Vekovima je korišćena kao sredstvo za higijenu. Biljka sa kojom možete da operete ruke kao sapunom ili kosu kao šamponom. Stvara penu zbog velikog sadržaja saponizida, a u našim krajevima su je žene koristile za pranje veša – stalnim korišćenjem došli smo do toga da je biljka retka i da je potrebno biti oprezan prilikom vađenja korena.

– Sa vađenjem korena ne bi trebalo preterivati jer je sapunjača retka biljka i treba je sačuvati. Osušen koren je sladunjavo-gorkog ukusa, a kad odstoji postaje ljut. Koren je u vidu čaja delotvoran kod prehlade, kašlja, bronhitisa,  izbacivanja sluzi, upala sinusa, blagi je diuretik, snižava holesterol u krvi, jača imuni sistem, ublažava bolove i pomaže kod reume i gihta. Prave se i obloge koje ublažavaju ekceme i čireve na koži – objasnio je Miodrag Todorović za Dobro jutro.

Čaj od sapun trave

Čaj za imunitet i čišćenje pluća, sprema se tako što se pola kašičice suvog korena prelije sa dva dl ključale vode, ostavi da odstoji 10 minuta i procedi. Pije se šolja čaja, dva do tri puta dnevno.

Tekst: Zorica Dragojević

razvojnifv.png

RAZNO

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo