Sateliti govore o uticaju klimatskih promena na poljoprivredu

Poljoprivredna proizvodnja je među najpodložnijim delatnostima uticaju klimatskih promena. Sve učestalije suše, velike oscilacije u vremenskim prilikama i ekstremne nepogode za rezultat daju sve manje prinose i loš kvalitet ploda.

I Srbija će morati ozbiljno da poradi na racionalnijem korišćenju zemljišta i vodnih resursa. To bi mogao da olakša zajednički projekat koji realizuje novosadski Institut Biosens u saradnji sa Nasom i američkim univerzitetima.

„Nasa je svima poznata po istraživanju svemira, ali više od 40 godina sa 20 satelita osmatra i površinu Zemlje. Prošle godine raspisali su konkurs za finansiranje projekta koji se bavi istraživanjem klimatskih promena i njihovog uticaja na poljoprivredu“, kaže Gordan Mimić iz Instituta Biosens.

On objašnjava da će se u okviru projekta istraživači Biosensa baviti obradom tih satelitskih slika, kako bi se ustanovili aktuelni trendovi u poljoprivrednoj proizvodnji u našem regionu, odnosno južnom delu toka Dunava, prevashodno u Vojvodini koja ima više od 86 odsto obradivog zemljišta. U projektu učestvuju i dva mičigenska univerziteta, odakle dolaze eksperti u modeliranju klimatskih promena i hidrološkom modeliranju.

Njihov zadatak će biti da daju prognoze u kojim okvirima će se te promene dešavati na našem području , a onda će stručnjaci iz Instituta analizirati kako će te promene uslova uticati na datum setve i žetve, na dužinu vegetacione sezone, na setvenu strukturu i na plodored.

Cilj je da se naprave strateški planovi kako da se poljoprivredna proizvodnja adaptira na uslove koji će biti preovlađujući u narednih nekoliko decenija.

U Srbiji je u poslednjih 10 godina četiri puta bila suša u toku vegetacione sezone, podseća Mimić i dodaje da uz pomoć preciznijih podataka i pouzdanih trendova poljoprivrednici mogu unapred da se pripreme i najracionalnije organizuju svoju proizvodnju, u smislu izbora kulture koju će gajiti, vrste semena, plodoreda i dinamike radova.

„Zaključci do kojih se bude došlo trebalo bi da omoguće i da država napravi dugoročnu poljoprivrednu strategiju, između ostalog i da predvidi efikasan sistem infrastrukture za navodnjavanje“, zaključuje Gordan Mimić iz Instituta Biosens. Projekat traje do 2024.godine.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra