Selen od davnina omiljen, nedovoljno korišćen

Aromatična biljka selen (Levisticum officinale) omiljena je u našem narodu od davnina i ima različite nazive: milobud, belestika, valeždin, ljubčac i druge. U kulinarstvu se koristi za pripremanje različitih jela i salata ali i kao začin. Smatra se lekom za sve bolesti ljudi i životinja, jer sadrži antioksidanse koji štite od dejstva slobodnih radikala. Tako usporavaju starenje organizma, čiste ga i jačaju.

Gaji se u saksijama, na malim parcelama, ali i na velikim površinama u Turskoj, Albaniji, Italiji, Francuskoj, Mađarskoj i nekim drugim državama Evrope. Osnovna namena selena je za proizvodnju aromatičnih eteričnih ulja.

Čaj, mast, tinktura

Selen je veoma rasprostranjen lek za mnoge bolesti. Koristi se kao čaj, lekovita mast, tinktura i za spoljnu upotrebu kod ublažavanje bolova u zglobovima. Selen ublažava probavne smetnje, podstiče apetit, reguliše sadržaj belančevina u mokraći, smanjuje upalu bubrežne čašice, podstiče protok krvi, koristi se i u terapiji reume i gihta. Čaj od sušenog lista selena koristi se kod ispiranja upaljenog grla i velikih otoka nogu.

Za spravljanje čaja koristi se nekoliko sušenih listova ili korena dodatih u vrelu vodu. Nakon nekoliko minuta se procedi i može se upotrebiti.

Za proizvodnju masti koristi se koren kuvan u suncokretovom, maslinovom ili kokosovom ulju dok ne postane smesa. Dobijena mast se može koristiti za ublažavanje različitih kožnih oboljenja. Tinktura od selena dobija se potapanjem korena u alkohol tokom nekoliko nedelja. Mlevenjem svežeg korena, pomešanog sa malo vode dobija se pasta koja se spolja nanosi na bolna mesta.

Najnovija ispitivanja korisnih svojstava selena na organizme ljudi i životinja ukazuju da, bez obzira na dugovečnost upotrebe ove aromatične biljke kod nas i u svetu, sva dosadašnja saznanja nisu konačna. Naučnici u čitavom svetu i dalje tragaju za novim svojstvima i novim delovanjima blagorodnog selena.

Piše: Branko Krstin

razvojnifv.png

RAZNO

Izašao je novi broj revije Dobro jutro

Dragi čitaoci, od 18. oktobra možete čitati e-izdanje novembarskog broja revije Dobro jutro. Pretplatite se i saznajte prvi sve aktuelnosti

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo