Siva plesan preti malinama

Od sredine juna pa sve do pred kraj jula, u zavisnosti od nadmorske visine, u našim krajevima traje berba maline. Ako je ranije, zbog nepovoljnih vremenskih uslova ili nekog drugog razloga, napravljen propust u zaštiti od gljive botritis, izazivača sive plesnivosti plodova, ovaj parazit može da iznenadi malinare.

Naime, siva plesan (Botrytis cinerea) je najopasnija bolest maline koja može uništiti i do 80 posto prinosa, posebno tokom kišnih perioda. Gljiva se brzo širi i od samo jednog zaraženog ploda može se izgubiti čitav rod. Najveće štete se javljaju ukoliko cvetanje prate dugotrajne kiše.

Zarazu otkriva siva navlaka na plodovima. Zaštita se zasniva na preventivnom prskanju fungicidima kakvi su Signum, Switch, Teldor, a štiti se od od početka cvetanja do berbe, uz obaveznu rotaciju preparata zbog rezistentnosti. 

Prvi put malina se prska na početku cvetanja kada je otvoreno desetak posto cvetova, a drugi put u punom cvetanju. Ukoliko je vreme vlažno, tretman se ponavlja pred berbu. Hemijske mere zaštite treba uvek da prate i mehaničke. Čim se primete prvi „plesnivi“ plodovi valja ih pažljivo „obrati“ u neku kanticu, izneti iz malinjaka i uništiti. Nikako ne treba da se otkidaju i bacaju po zasadu, a zdrave, ubrane plodove potrebno je u što kraćem roku uskladištiti u hladnjaču na dva stepena Celzijusa.

Ako se u ovom periodu stvore uslovi za razvoj i parazitnih gljiva prouzrokovača ljubičaste pegavosti izdanaka i pupoljaka maline (Didymella applanata) i sušenja lastara maline (Leptosphaeria coniothirium), a to je toplo i vlažno vreme, treba zasad jednom oprskati fungicidom Luna sensation, koji ima karencu od 7 dana. Prilikom zaštite hemijskim preparatima – fungicidima, strogo treba voditi računa o karenci i pridržavati se uputstva za upotrebu.

Piše: Svetlana Mujanović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

razvojnifv.png

RAZNO

Srpska piramida – biser prirode

U istočnoj Srbiji uzdiže se planina Rtanj. Prepoznatljiva po svom piramidalnom obliku sa najvišim vrhom Šiljak (1565 m). Nalazi se

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra