Slatka mala iz Kaća

Poslednjih godina među proizvođačima, ali i konzumentima lubenica u svetu zavladala je nova moda. Sve više se traže selekcije izuzetno slatkih, ali malih lubenica, teških svega dva do dva i po kilograma. Ovaj trend polako osvaja i naše bostandžije. Istina, za sada, koliko je poznato, na većim površinama gaje se samo u Gospođincima i Kaću, selima nedaleko od Novog Sada.

Nije teško razumeti zbog čega ove male lubenice krupnim koracima grabe u budućnost. Porodice, koje poslednjih godina broje sve manje članova, teško se nose s velikim lubenicama, pa često dobar deo ukusnog mesa propadne. Ove male,ali veoma slatke, zato se pojedu do poslednjeg zalogaja.

 Strogo kontrolisana hemija

Na Poljoprivrednom gazdinstvu Nedeljkov u Kaću mini lubenice gaje se od pre neku godinu. Prvo u ogledima, lane na maloj površini, a ove vegetacije posađena je na dva jutra. Nedeljkovi su se opredelili za „sweet pepita“, novi, i za sada jedini hibrid rane mini lubenice s mikrosemenkama. Selekcija, nastala u Italiji, namenjena je samo vičnim bostandžijama.

Vlasnica Poljoprivrednog gazdinstva je Vedrana Nedeljkov, a u poslovima joj pomaže suprug, zaposlen u drugoj firmi. Oboje agronomi, voljni su da primenjuju nove tehnologije, savladavaju izazove i gaze prepreke. Kada smo ih posetili, prvog dana leta, lubenice su bile porasle do blizu optimalne vličine.

Prihrana – prava nauka

Kako smo saznali od Vedrane, priprema njive na kojoj će se gajiti lubenica počinje još u jesen. Prati se plodored, uradi agrohemijska analiza i najčešće rasturi mineralno đubrivo u kojem je odnos azota, fosfora i kalijuma 20:20:20, a zatim dubokim oranjem ono unese u zemljište. U proleće sledi predsetvena priprema, kojom se napravi sitno-mrvičasta struktura. U ovom periodu ne unose se nikakva hraniva.

Četiri do šest nedelja pre početka planirane sadnje, koja je prilagođena berbi, a nju diktira tržište, počinje proizvodnja rasada.

 – Rasad proizvodimo u grejanom plasteniku – ističe Vedrana.- Sejemo u kontejnere, u svaki po jednu semenku jer koristimo najkvalitetnije seme koje ne može da „omane“. Da bismo produžili vreme berbe, pepitu sejemo u nekoliko navrata, tako i rasađujemo – prvo je od sredine aprila, a poslednje je u trećoj dekadi juna. Važno je znati da od rasađivanja do berbe prvog ploda treba da prođe osam do deset nedelja. 

You need to be logged in to view the rest of the content. Molimo vas da se . Niste Pretplatnik? Pretplatite Se
razvojnifv.png

RAZNO

MODULARNE KUĆE SVE POPULARNIJE Novi Sad domaćin sajma savremene gradnje

U Master centru Novosadski sajam, u subotu 13. decembra, je otvoren je Sajam montažnih i modularnih objekata „Modul Exhibition 02“,

Pregled povrća u skladištima

U decembru je poželjan pregled uskladištenog povrća (krompir, luk i dr.) kao i uklanjanje plodova sa simptomima truleži. U povrtnjacima

Zašto su mušmula i drenjina plodovi izuzetne vrednosti

Mušmula se u tradicionalnoj ishrani koristi za pravljenje džemova, rakija, kompota i sirupa. Stručna literatura ističe njenu sposobnost da povoljno

Tajne uspešne setve šargarepe

U vreme kada se sve više ljudi okreće proizvodnji povrća u kućnim baštama, šargarepa ostaje jedna od najčešće gajenih kultura.

Ankini keksići

Ne znamo ko je Anka, ali su keksići koji su po njoj dobili ime odlični. Brzo ih možete napraviti, a

Zašto je poleganje rasada najopasnija bolest?

Predstavlja najopasniju bolest tokom proizvodnje rasada. Bolest se ispoljava na mladim, tek izniklim biljkama u toplim lejama, kada, kako ime