Šljivovica i neobične biljke tajna dobrih koktela

U Beogradskoj destileriji održano je takmičenje u pravljenju koktela čiji je osnovni sastojak tradicionalno srpsko piće – rakija od šljive.

Žbunasta biljka iz Afrike rojbuš, egzotično voće, belance, narandžina kora, suva šljiva, višnja, limeta, bosiljak, čokolada i nana samo su neki od sastojaka koje koriste beogradski barmeni kako bi napravili dobar koktel i privukli ljubitelje ovog osvežavajućeg napitka.

Osam iskusnih barmena iz eminentnih beogradskih restorana i barova „promućkali su svoje šejkove“ i stručnom žiriju predstavili jedinstvene mešavine, kako bi pokazali da domaći brend može biti podjednako dobar sastojak za ovaj napitak, kao i strana pića poput votke, viskija, apsenta i ruma.

Kako kažu članovi žirija i degustatori na takmičenju, maštovit, inovativan i vešt barmen glavni je adut svakog lokala koji u svojoj ponudi ima ova pića različitih mešavina, boja, ukusa, aroma i dejstava.

Pored sastojaka za ukusan koktel važna je tehnika i redosled pravljenja, rukovanje opremom, brzina mešanja u šejkeru, adekvatan način sipanja, kao i oblik i materijal čaše, koja u zavisnosti od koktela treba da bude dovoljno ohlađena ledom.

Pobednik takmičenja Zoran Budimirović član je Udruženja barmena Srbije istakao je da se njegov koktel „Srpski kralj“, može služiti uz posebne vrste sireva i bademe, kako bi ukus bio još potpuniji.

Rekao je da su ovakva takmičenja idealna prilika da se skrene pažnja na kompleksnost i maštovitost njegove profesije.

Istakao je da je prvi srpski koktel napravio Ivan Vujić, koji je nekada radio u hotelu „Srpski kralj“, na mestu gde se sada nalazi Rajićev tržni centar.

Inspirisan prvim srpskim koktelom, mešavinom kleke i sode, Budimirović je u svoj šejker kao bazu sipao šljivovicu, potom amar, koji je kombinacija gorkog i oštrog ukusa, a zatim apsent i herbalni liker, koji u sebi ima 130 biljaka.

„Moj koktel je jako kompleksan, pošto i njegov naziv „srpski kralj“ zahteva određenu pažnju i trud. Baza je šljiva u kombinaciji sa aperolom-mlađim bratom kamparija, zatim ćinar sa ukusom artičoke, a ramačoti mu daje posebnu notu pomorandže i vanile“, naveo je Budimirović.

Prema rečima pobednika takmičenja, Beograđani najviše vole kiselkaste note, ali u poslednjem periodu počeli su da se opredeljuju za oštrije i gorkaste ukuse u zavisnosti od perioda dana.

Budimirović je kazao da iskusan barmen može da oseti svog gosta i da mu pripremi specijalitet, koji će biti u skladu sa raspoloženjem u kome je gost došao.

„Cilj nam je da gost koji je došao tužan ili izmoren, srećniji i zadovoljniji napusti lokal“, kazao je Budimirović.

Poručio je da svi uživaoci alkoholnih koktela budu odgovorni i ne sedaju za volan, kako bi svi učesnici u saobraćaju bili bezbedni.

Luka Matijević, mladi barmen iz Beograda, ovim poslom se bavi osam godina, a iskustvo je stekao radeći u različitim prestoničkim lokalima, jer, kako kaže, „na jednom mestu je nemoguće sve naučiti“.

On je predstavio na takmičenju svoj koktel „BG Mozambik“, a naveo je da je u pitanju infuzija domaće rakije od šljive, rojbuša-sirupa poreklom iz Afrike, bitera, kao i belanceta i limuna.

Matijević smatra da se ukus domaće rakije od šljive najviše slaže sa rojbušom i čokoladom.

Mladi, ali iskusni barmen, kazao je da se sugrađani najčešće opredeljuju za tradicionalne koktele kao što su „Old fešend“ i „Negron“.

On je objasnio da je na takmičenjima, pored ukusa, od presudnog značaja nastup i tehnika pravljenja koktela, kao i dekoracija i izbor čaše.

Takmičar Dušan Nikolić rekao je da je za ovu priliku pripremio koktel u kome je izmešao rakiju, liker na bazi kore od pomorandze, domaći sirup od aronije i bosiljak, kao i sveže ceđenu limetu.

„Mešavina rakije i aronije malo skuplja usta, pa sam tu kombinaciju otvorio bosiljkom“, kazao je Nikolić.

Pozvao je sve ljubitelje koktela da dođu i probaju njegov specijalitet, a potom ih i upozorio da kada piju ne sedaju za volan.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

razvojnifv.png

RAZNO

Salata od čičoke

Priprema se od 3-4 čičoke, dve šargarepe, jednog praziluka, a dodaju se morska so, maslinovo ulje i jabukovo sirće. Skuvajte

Kako i čime da uklonite dosadne puževe iz povrtnjaka

U zaštićenom prostoru salatom se hrane i štetni insekti ali i puževi. Najčešći su puževi golaći. Telo im je izduženo

Jeste li znali da je korijander čistač otrova i teških metala?

Korijander (Coriandrum sativum) je biljka neobičnog izgleda i još neobičnijeg mirisa koji podseća na trag ozloglašene smrdibube. Kod nas se

Strateški proizvod traži strateške poteze

OBLAČINSKA VIŠNJA NAŠA IZVOZNA UZDANICA Oblačinska višnja je strateški poljoprivredni proizvod i privredno veoma značajna za našu zemlju. Poslednjih godina

Tatlije – jednostavne, a mirišu na bakin zagrljaj

U vremena kada je jelo više zavisilo od umešnosti domaćice nego od sastojaka (jer mnogo  toga nije ni bilo), kolači

Sve što treba da znate o uzgoju salate: temperatura, đubrenje i najbolji predusevi

Salata je biljka dugog dana, ne zahteva veliku toplotu. Klija pri minimalnoj temperaturi od 2-3 ºS, a optimalna je 18