Насловна ТЕМА ДАНА Spasovdan – slava i zavetina

Spasovdan – slava i zavetina

334

Liturgijom u Vaznesenjskoj crkvi i litijom koja će proći centralnim gradskim ulicama, Beograd će obeležiti svoju slavu – Vaznesenje gospodnje, Spasovdan. Spasovdan je pokretni praznik – pada istog dana, ali se menja datum jer se računa od Vaskrsa.

Praznuje se uvek u četvrtak, 40 dana posle Vaskrsa, a deset dana pre Duhova.

U narodu je praznik Vaznesenja Gospodnjeg poznatiji kao Spasovdan. Koliki mu je značaj oduvek narod davao, vidi se po tome što je najveći istorijsko-pravni dokument srpske srednjovekovne države, čuveni Dušanov zakonik, obnarodovan na Spasovdan 1349, a dopunjen takođe na Spasovdan 1354. godine.

Osim kao stočarski i ratarski praznik, slavi se i kao krsna slava, ali i zavetina za čitavo selo.

Ne rade se danas teški poslovi, u znak poštovanja prema velikom prazniku koji, prema verovanju, može da spasi kuću od nevolje, a decu od bolesti.

Od kada je despot Stefan Lazarević 1403. godine ustoličio Beograd kao prestonicu, u čast obnove i napretka, grad je kao svoju krsnu slavu uzeo Vaznesenje Gospodnje – Spasovdan.