Насловна АРХИВА SPREČITI TROVANJE PČELA

SPREČITI TROVANJE PČELA

Биљке у цвету не треба прскати против штеточина, јер су скоро сви препарати отровни за пчеле

806
Фото: Pixabay

Za ove korisne insekte najopasniji su insekticidi, a ostala sredstva za zaštitu bilja svrstavaju se u praktično neotrovna. Oni se najčešće mogu otrovati hemikalijama u vreme cvetanja biljaka, mada nisu retka ni trovanja posle svakog prskanja. Opasnost od trovanja je utoliko manja ukoliko je period između prskanja i leta pčela duži, a sloj pesticida koji se zadržao na biljci tanji.

Otrovi razaraju nervni sistem

Otrovanu pčelu nije teško prepoznati, samo nije lako utvrditi koji je preparat prouzrokovao trovanje. Većina pesticida otrovnih za pčele deluje na nervni sistem. U zavisnosti od upotrebljenog preparata, pre ili kasnije dolazi do paralize vitalnih organa. Prvo stradaju pipci, noge i krila, a zatim usni aparat i ostali delovi tela. Neki preparati izazivaju grčenje i povijanje tela.
Pčela prvo postaje aktivnija, zatim se telo grči, noge počinju nekontrolisano da se kreću, prevrne se na leđa i ubrzo ugine. Ponekad je trovanje toliko jako da pčele ne stignu da se vrate u košnicu. Tada su štete manje, jer jedna otrovana pčela može da prouzrokuje smrt stotine zdravih, na koje prenosi otrov. Ovakvu pčelu zdrave najčešće nastoje da izbace iz košnice.

Pojila mogu biti izvor trovanja

Poželjno je da vlasnici na košnice nalepe adresu da bi poljoprivrednici mogli da ih obaveste kada će prskati useve. Nije dovljno samo to da se preparatima otrovnim za pčele prska na udaljenosti manjoj od 60 metara od pčelinjaka. Treba paziti i na to da pčele na putu do paše ne prolaze kroz oblak pesticida.

Ovi insekti se mogu otrovati i kada piju vodu na nedovoljno očišćenim pojilima, gde su spravljani rastvori za prskanje ili su prani uređaji. Takođe, mogu da budu otrovani u akciji masovnog uništavanja komaraca. Zbog toga ih treba uvek uklanjati iz regiona koji se štiti.

Da bi pčelar tačno znao koji je preparat prouzrokovao trovanje, može sakupiti stotinak otrovanih pčela (50 grama ), uzeti po 200 grama biljaka u cvetu koje su prskane i sve to poslati laboratoriji Veterinarskog fakulteta u Beogradu. Prethodno pčele treba staviti na led.

Foto: Pixabay

TONE OTROVA

U svetu se tokom jedne godine utroši oko pet miliona tona pesticida. Zemlje s razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom najveći su proizvođači, ali i potrošači pesticida. Na našim njivama godišnje se utroši oko osam kilograma štetnih preparata po hektaru obradive površine. Ako se preračuna u aktivnu materiju – otrov, to je oko tri i po kilograma po hektaru.

Najviše pesticida utroši se u voćarstvu i vinogradarstvu, zatim u zaštiti povrća, okopavina, krmnog bilja, a najmanje u zaštiti šuma.
U svetu se u zaštiti bilja koristi više od 200.000 preparata izrađenih od oko 1.000 aktivnih materija. Najviše ima herbicida, oko 45 procenata, insekticida, preko 30, i fungicida, oko 25 procenata.

SARADNJA POLJOPRIVREDNIKA I PČELARA

Svake godine, zbog neodgovornog prskanja voćaka, uljane repice i drugih useva, uništi se i oslabi više desetina hiljada društava i prepolovi proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda. Za uginuće pčela se najčešće optužuju insekticidi i pesticidi, ali ustanovljeno je da i herbicidi, pa i fungicidi takođe mogu biti uzrok pomora. Ali, s obzirom da se bez primene hemijskih sredstava ne može govoriti o uspešnoj konvencionalnoj proizvodnji u poljoprivredi, veoma je važno da postoji dobra saradnja poljoprivrednih proizvođača i pčelara. Dipl. inž. Maja Sudimac, savetodavac u PSS Institut „Tamiš“ u Pančevu, naglašava da je veoma važna edukacija poljoprivrednika, da oni treba da znaju o delovanju preparata koje koriste, odnosno kako utiču na druge organizme, da pravovremeno primenjuju tretmane i u odgovarajućim dozama. Takođe, ne treba da prskaju voćke u cvetu, izuzev protiv nekih bolesti kada je ovakav tretman neophodan, na primer, protiv monilije, ali tada o tome valja da obaveste pčelare u okolini.

Dr Matija Marković

Dobro jutro broj 540 – April 2017.