Srbija i Rumunija rade na uzorkovanju vode i zemljišta

Tečni hromatograf, odnosno instrument za laboratorijska ispitivanja, nabavljen je i instaliran u Pančevu, i to u okviru projekta prekogranične saradnje Rumunija-Srbija „Prekogranična mreža za edukaciju i istraživanje prirodnih resursa“.

Regionalna razvojna agencija Južni Banat Pančevo, kao nosilac ovog projekta u Srbiji, na nedavno održanoj konferenciji u Pančevu predstavila je instrument i dodatnu laboratorijsku opremu, dok je naučni saradnik na Biološkom fakultetu i rukovodilac istraživanja u projektu dr Nenad Zarić objasnio da se program bavi istraživanjem kvaliteta zemljišta i vodotokova u regionu, odnosno uticajem poljoprivrede i drugih antropogenih aktivnosti na kvalitet zemljišta i vode u regionu Južnog Banata.

– Tokom jula završena je javna nabavka i instaliran je tečni hromatograf sa mesono-masenim detektorom marke „Thermo Fisher Scientific“. Na tom instrumentu mogu da se rade razne analize. Za potrebe ovog projekta mi smo do sada u poslednjih godinu dana već sakupljali uzorke vode i poljoprivrednog zemljišta i mi ćemo na ovom instrumentu raditi pesticide i njihove metabolite u već prikupljenim uzorcima vode i zemljišta. Pored toga, na tom instrumentu mogu da se rade i analize raznih organskih jedinjenja kao što su razni antibiotici, mikotoksini i tako dalje. Nadamo se da ćemo u budućnosti razviti metode i za te neke druge analite i da ćemo i njih moći da radimo u nekoj budućnosti – rekao je dr Zarić.

Instrument i dodatna laboratorijska oprema, nabavljena finansijskim sredstvima projekta, biće korišćeni za analizu pesticida u prikupljenim uzorcima vode i zemljišta. Na taj način će biti ispunjen jedan od ciljeva projekta, a to je uspostavljanje monitoring sistema za prikupljanje podataka o zagađenju prirodnih resursa u pograničnom regionu. Kroz mrežu za obrazovanje će se ovi podaci, zajedno sa smernicama o održivom korišćenju prirodnih resursa preneti na stanovništvo, korisnike i upravljače ovih prirodnih resursa.

Takođe, tema projekta je uticaj poljoprivrede i antropogenih aktivnosti na prirodne resurse, prevashodno na vodotokove i zemljište u regionu Južnog Banata i Temišvara.

– Za sada je planirano da se analizira poljoprivredno zemljište u Južnom Banatu. Imamo 50 tačaka za uzorkovanje zemljišta i 25 tačaka za uzorkovanje vode. Vodu uzorkujemo jednom mesečno, dok zemljište jednom po svakoj sezoni pošto su promene u zemljištu malo sporije u odnosu na promene u tekućim vodama – ističe dr Zarić i dodaje da je cilj projekta i uspostavljanje prekogranične mreže za monitoring i edukaciju što se tiče prirodnih resursa.

– Pod prirodnim resursima mi ovde podrazumevamo vodu i poljoprivredno zemljište u regionu. Mi smo sad uzeli uzorke vode i zemljišta. Uradićemo analizu na pesticide ovde u Srbiji, dok će rumunski partner uraditi analizu na toksične i teške metale. Nakon toga ćemo napraviti jednu knjigu smernica u kojoj ćemo savetovati poljoprivrednike šta bi od pesticida trebalo izbaciti ukoliko ih ima previše i da li bismo mogli da uključimo neke druge pesticide u prskanje poljoprivrednih kultura i takođe koja bismo veštačka đubriva mogli da koristimo ili koja bismo mogli da izbegavamo što se tiče zagađenja toksičnim metalima.

Članovi projektnog tima su tokom poslednjih godinu dana redovno uzimali uzorke vode i zemljišta u regionu Južnog Banata. Za analizu ovih uzoraka bila je neophodna nabavka odgovarajućeg instrumenta, a kako bi se sve podiglo na viši i kvalitetniji nivo, počela je i obuka članova projektnog tima i zaposlenih u Zavodu za javno zdravlje Pančevo za rad na ovom instrumentu.

Prvi rezultati ovih istraživanja biće predstavljeni do kraja godine. Projekat sprovode Banatski univerzitet Kralj Mihaj I Rumunski iz Temišvara i Regionalna razvojna agencija Južni Banat doo Pančevo, kroz Intereg – IPA Program prekogranične saradnje Rumunija-Srbija. Ukupna vrednost projekta je nešto više od 1 mil EUR, od čega se 85% sufinansira kroz IPA II program pretpristupne pomoći, a ostatak iz sopstvenih sredstava, čiji je deo obezbeđen kroz finansijsku podršku Pokrajinskog sekretarijata za finansije APV.

Izvor: Dnevnik

razvojnifv.png

RAZNO

Potomci doseljenika iz Vranja u Karavukovu “zbore vranjski” i kroz Udruženje žena “Koštana” neguju tradiciju

Razgovor sa primesama toplog vranjskog dijalekta i danas se može čuti u  Karavukovu selu, u Opštini Odžaci, gde se posle

Spanaću izuzetno prija kompost

Crni luk ne podnosi zasenjivanje, potrebna mu je manja osvetljenost nego paradajzu ili krastavcu, ali veća nego kupusu. Zahtevi za

Marmelada od mušmule

Kad mušmule prirodno omekšaju mogu se koristiti za pripremu marmelade. Valja ih oprati, ali ih ne treba ljuštiti već samo

19. Sajam etno hrane i pića od 4 – 7. decembra u Beogradu

Najveća smotra prozvođača tradicionalnih proizvoda namenjenih tržištu u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope biće održana od 4 – 7. decembar

Jeste li pravilno zazimili pčele? Ako niste evo koji problemi vas čekaju

Jeste li sigurni da ste dobro pripremili košnice za zimu? Da li su pčele u njima jake? Šta može da