Šta vinar misli o vinskom sortimentu

O ovoj temi razgovarali smo sa Savom Jojićem Mačkom vlasnikom vinarije „Mačkov podrum“.

– Suzdržan sam kada se spomenu sorte stvorene na institutu i zastupnik sam konzervativne škole u sadnji vinograda. Pre nekoliko godina održan je simpozijum na kom je bilo reči o tome da li saditi  novostvorene ili stare sorte. Posle toga  bio sam još više  ubeđen da treba samo tradicionalne saditi, jer ako se upustimo u sadnju i stvaranje novih, vino će izgubiti specifičnost geografskog porekla. Treba čuvati tradiconalne sorte, poboljšavati ih raznim doradama, ne genetičkim promenama, nego načinom uzgoja i tražeći bolja rešenja. Možda jednog dana zasadimo i slankamenku. To je sorta koja gotovo da je nestala sa ovih prostora, ali mislim da će se vratiti, ne kao veliko vino, nego kao lokalno. Mi smo sada u fazi elitizma. Želimo da nam vina budu u najmanju ruku u nivou najboljih šablija, supertokanaca, a uopšte ne shvatamo da vino treba piti svaki dan – zaključuje osnivač i vlasnik „Mačkovog podruma“.

razvojnifv.png

RAZNO

Domaći dugi

Među jesenjim sortama praziluka koje su otpornije na hladno vreme, kod nas se najčešće može naći domaći dugi praziluk. Ovo

Blagoja Dimitrijević uzgaja najbolje zečeve u svom kraju

U kavezima punim rasnih zečeva Blagoja Dimitrijevića iz sela Rakovac, kod Bujanovca, je uvek sve pod konac. Otuda su legla

Roditis – i vino i hrana

DAH GRČKE U VINARIJI BREG „Breg“, jedna od najmlađih, ako ne i najmlađa vinarija u Srbiji, kojoj se može samo

Istočnoevropski ovčar Kajzer – pas sa dušom

Onako visok i snažan, sa podignutim ušima, jakim kostima i dobro razvijenim mišićima istočnoevropski ovčar po imenu Kajzer, vlasnika Aleksandra

Lažne bukovače gorke i žilave

Gljive iz roda Crepidotus su prvenstveno saprotrofne, što znači da se hrane razlaganjem mrtve organske materije. Često ih možemo videti