Насловна ТЕМЕ ЖИВОТ STEFAN VIDOVIĆ IZ FUTOGA ŠTITI POVRĆE OD JULSKIH VRUĆINA: Sistem “kap po...

STEFAN VIDOVIĆ IZ FUTOGA ŠTITI POVRĆE OD JULSKIH VRUĆINA: Sistem “kap po kap” i poji i hrani

447
"Green Morocco Plan was launched to implement and concretize a vast array of structural and sector reforms in agriculture, the mainstay of the country’s economy."

Iako je sadnja gotovo svih povrtarskih kultura do jula završena, povrtari moraju posebno biti oprezni. Najtopliji letnji mesec može biti izuzetno nepovoljan za biljke. Zato se povrtar iz Futoga kod Novog Sada Stefan Vidović ovih dana nimalo ne opušta. Navodnjavanje je, kaže, ključna radnja u bašti u kojoj uzgaja luk i šargarepu. Zbog visokih temperatura, šargarepu koja tek treba da nikne naliva svakog dana. Luk je u julu u fazi nalivanja glavice, pa je navodnjavanje takođe neprestano. U ovoj fazi treba mu najviše vode kako bi završio vegetaciju. Sve ide kroz sistem kap po kap.

Piše: Andrijana Glišić

Kalijum za čvršću glavicu

Što se tiče luka, kada naliva glavicu, tu je navodnjavanje u jako velikom intenzitetu. U nedelju dana imamo po četiri polivanja, možda i pet, ako stignem. Šargarepu imam u svim periodima vegetacije – od nicanja, one koja je u prvim listovima do biljaka koje su spremne za vađenje. Onu koja niče zalivam svakog dana u manjim količinama da bi voda razbila koru. Kada ima već četiri, pet listova, dajem joj vodu tri puta nedeljno u većim dozama – kaže Stefan.

Prihrana je, dodaje, takođe neophodna. Kroz sistem kap po kap biljkama doprema kalijum, azot i huminske kiseline.

-U luk idu kalijum i huminske kiseline, a u šargarepu, pored toga, dodajem i azot. Huminske kiseline su bogate humusom i uz pomoć njih popravljam strukturu zemljišta, jer povrće crpi zemljište u svakom pogledu. Kalijum daje tvrdu i jaku glavicu. U luk ide i magnezijum. Važno je da napravimo što tvrđu glavicu, jer ih vadimo mašinski, pa je bitno da bude čvrsta, kako bi duže mogla da stoji u lageru. Ali, i zbog prinosa, jer to povećava i sam rod.

Tretmani prskanja za zaštitu bilja su takođe neophodni. U luku se, recimo, često pojavljuju tripsi, i to noću.

Zato u toku noći i prskamo. Ne možemo da ih iskorenimo, ali možemo da ih zaustavimo, da ne prave štetu. Žičar najčešće napada i luk i šargarepu, ali problem pravi i šargarepina muva.

Letnja najezda insekata

Da je zaštita vrlo važna karika, napominje i diplomirani inženjer zaštite bilja Snežana Parađenović. Ističe da je u poslednjim godinama zabeležena intenzivna pojava insekata koji imaju veliki broj generacija i sve to kao posledica ekstremno visokih temperatura.

Imaju skriven način života, pa ih je kao takve teško kontrolisati hemijskim merama suzbijanja. Vrlo je važna pravilna i tačna identifikacija uzročnika koja se mora zasnivati na kontinuiranim vizuelnim pregledima, na ime kojih se preduzimaju adekvatne mere shodno prisutnim štetočinama, fazama razvoja insekata i same biljke.

Povrtarske kulture u proizvodnji na otvorenom ugrožene su visokim temperaturama. U ovom periodu tu su i paprika, paradajz, kupusnjače, korenasto povrće, poput peršuna, celera, navodi sagovornica “Dobrog jutra”. A nije laka ni proizvodnja u plastenicima. Naprotiv, spoljne temperature veoma otežavaju razvoj krastavca, paradajza, paprike.

Paprike, kako na otvorenom, tako i u plastenicima, pod velikim su pritiskom, pre svega, pamukove sovice druge i treće generacije, jer su u ovom periodu formirani plodovi ugroženi larvama, te štetočine koje mogu da unište plod toliko da nije upotrebljiv.

You need to be logged in to view the rest of the content. Please . Not a Member? Join Us